Profesorka na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu (FTN) Mia David ocenila je u Novom danu da je stalni potencijal studentskih protesta to što ne možemo da predvidimo njihove dalje akcije jer, kako kaže, oni igraju po svojim pravilima. Dodaje i da smo ušli u jedno novo stanje - stanje stalnog plakanja.
Petnaest imena stradalih u padu nadstrešnice u Novom Sadu ispisano je na crvenom papiru sa belim ružama koje nose studenti, koji predvode protestnu blokadu mosta Gazela.
Univerzitetska profesorka, komentarišući ovu akciju studenata kaže da je potpuno neverovatno da sto dana studenti uspevaju da u nama zadrže emociju.
„Ušli smo u jedno novo stanje stalnog plakanja, čini mi se. I nekako toliko dugo mi svašta stavljamo pod tepih i toliko dugo smo se kao građani zaledili da ova katarza koja se dešava, mislim da je užasno važna na raznim nivoima“, ocenjuje.
Kaže i da je i ona sama decenijama učestvovala na protestima, ali da se danas potupuno promenila paradigma, a da je to po njenom mišljenju najveća snaga studenata.
„To što mi, veterani u ovome, ne možemo da predvidimo sledeće poteze zato što oni igraju po svojim pravilima i to čini da ovo u stvari ima stalni potencijal da se i dalje razvija i da se održi“, smatra.
Ističe i da je Novi Sad potpuno drugačija sredina od Beograda i da Beograđani ne mogu sasvim da shvate kako to izgleda.
„Novi Sad je pre svega mnogo manja sredina i tamo je sve ličnije. Oni takođe imaju jako puno nekog austrougarskog mentaliteta pa se dosta ćuti, stavljaju stvari pod tepih dok se ne progovori. I to kako su oni počeli ta ćutanja sa jako malo ljudi, jako istrajno, delovalo je da se to ništa neće desiti i u šta je to preraslo potpuno fascinantno“, kaže.
Kaže i da je na departmanu na kojem predaje na FTN-u, kada je pala nadstrešnica, nastupilo jedno veliko ćutanje i podsetila da je situacija specifična i zbog toga što je upravo ovaj fakultet radio veštačenje u ovom slučaju.
„Sa studentima se nije razgovaralo o tome zašto je do toga došlo, šta su njihova prava i obaveze kao stručnjaka, kao budućih inženjera, zašto se takve stvari dešavaju, zato što smo mi nekako svi bili svesni da je u pitanju korupcija i da ne znamo kako da se prema tome odnosimo“, podseća.
„FTN se probudio“
U odnosu na blokade koje su se dogodile u Beogradu i situacije gde su neki fakulteti snažno stali uz svoje studente, u Novom Sadu, na FTN-u, bilo je potpuno drugačije.
„Fakulteta tehničkih nauka ima 17.000 studenata i 1.200 zaposlenih, i ulazak u blokadu je na početku bio vrlo problematičan. Znamo da je dekan pozvao policiju, ali se ta situacija jako promenila poslednjih nekoliko nedelja i taj fakultet koji na neki način država u malom se takođe probudio“, navodi.
Dodaje i da postoji izvesno nepoverenje između studenata i uprave, ali se to menja, naročito od Nove godine, ka ovamo.
„Uprava je u potpunosti uz studente i ima konstantan, ajde da kažemo, dijalog. Na početku je to izgledalo više kao pregovaranje, a sada jeste dijalog. Ne postoji opstrukcija od strane rukovodstva. Naprotiv, traže se načini da stvari funkcionišu“, navodi.
Dodaje i poznajući nekoliko profesora koji su radili veštačenje, veruje da su ga radili sa svim svojim profesionalnim kapacitetima – najbolje moguće.
Opširnije pogledajte u video prilogu.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare