Psihološkinja o vakserima i antivakserima: Strah i konfuzija razlog sukoba

Vesti 25. nov 202117:43 > 18:17 37 komentara
N1

Psihološkinja Marina Banić, povodom međusobnih sukoba onih koji su za i protiv vakcinacije i protesta svuda u svetu koji se često završe incidentima između demonstranata i policije ili napadima na novinare koji izveštavaju, kaže da već godinu i po dana živimo sa koronom, i ocenjuje da "svaka produžena kriza, svaka situacija produžene traume je - a mi smo sada u situaciji koja se u psihologiji zove kumulativno dejstvo traume, nemamo adekvatne odgovore kako se zaštititi, oni se stalno mnenjaju - podloga za ogromno nezadovoljstvo ljudi, koje se naravno projektuje uvek na one na koje je to moguće isprojektovati, i tako se ljudi okreću jedni prema drugima, motivisani strahom, konfuzijom, nedovoljnim doživljajem bezbednosti, i manjkom asertivnih veština uz pomoć kojih se taj problem može rešiti".

Banić u Danu uživo na TV N1 pojašnjava da asertivno tretiranje ovog problema podrazumeva da oni koji ne žele da se vakcinišu ni na kojih neće ugroziti one koji to hoće.

Povezane vesti

„Bilo kakvo odbacivanje ili kažnjavanje na psihološkom ili bilo kojem drugom nivou, nije prihvatljivo, ali je prihvatljivo definisati granice svake institucije, svakog oblika sastajanja ljudi, na koji način ljudi tu mogu da se osećaju bezbedno. Ispod svake neprimerene agresije je strah, jedan subjektivni doživljaj nemoći, svaki nasilnik je intrapsihički nestabilna i uplašena osoba“, navodi ona.

Ukazuje da je velika razlika između progonioca, osobe koja nije zainteresovana za bezbednost drugih ljudi, i asertivne, koja ima stav da se sa nečim ne slaže, spremna je da glasno izrazi svoje „ne“, i da se svim legitimnim načinima bori da se njen stav uvaži.

Na konstataciju da i vakcinisani ponekad znaju da nameću nekome da se treba vakcinisati, Banić ističe da „svako vređanje integriteta drugih ljudi podrazumeva da osoba koja to čini pripada grupi progonilaca, a ne asertivnih“.

„Nivo empatičnosti treba da bude ideja vodilja ljudi koji razmišljaju o vakcini“, kaže ona.

Istraživanje: Samo 5,2 odsto lekara veruje Kriznom štabu

Udruženje Koraci sprovelo je istraživanje o uslovima u kojima zdravstveni radnici rade u poslednjih godinu i po dana i uticaju na njihovo mentalno zdravlje, koje je pokazalo kod njih pojačan stres i anksioznost.

Marko Oljača iz Koraka kaže za N1 da je to prvo istraživanje tog tipa kod nas i da im je glavni motiv bio da dokumentuju šta se dešava sa mentalnim zdravljem zdravstvenih radnika, ali ne samo u njihovom ličnom kontekstu, već i u kontekstu kakve to posledice može da ostavi po njihovo dalje obavljanje posla i po njihove pacijente.

N1

„Činjenica je da su zdravstveni radnici pod povećanim stresom, imaju osećaj emocionalne iscrpljenosti, a takođe su rekli da im je porodica najveća podrška“, navodi Oljača.

Dodaje da istraživanje „ukazuje na potrebu da se u ovom trenutku pozabavimo prevencijom, ako već nismo zakasnili“.

„Pravi je trenutak da se uspostavi jedan adekvatan program zaštite mentalnog zdravlja i psihološke pomoći kovid zdravstvenim radnicima, ali to mora ići institucionalnim kanalima, ne možemo to da radimo mi, organizacije civilnog društva“, upozorava on.

Kaže i da mu je u istraživanju bilo iznenađujuće da zdravstveni radnici nisu zadovoljni podrškom medija, ali i njihovo nepoverenje u Krizni štab.

„Samo 5,2 odsto lekara veruje svojim kolegama lekarima u Kriznom štabu – to je vrlo indikativan i zastrašujući podatak. Zatim, samo 4,9 odsto je zadovoljno kako su Ministarstvo zdravlja i Batut upravljali krizom“, navodi on i dodaje da se to prevashodno odnosi na stručna uputstva, za koja su zdravstveni radnici rekli da nisu bila ni pravovremena ni korisna.

Banić: „Ovaj trenutak je najmanje trenutak da osuđujemo ljude“

Psihološkinja Marina Banić, govoreći o rezultatima istraživanja, ocenjuje da se lekari sigurno nalaze u „sindromu sagorevanja“, što, kako ukazuje, može da ima za posledicu i pad imuniteta i anksioznost.

Ističe potrebu da se organizuju psihološke grupne podrške za lekare, gde će moći da iskažu nezadovoljstvo i porade na anksioznosti i stresu sa kojim se svakodnevno suočavaju.

„Pored institucionalne reakcije, društva psihoterapeuta u Srbiji kojih ima dosta, mogu da se organizuju i ponude pro bono podršku“, dodaje ona.

Na pitanje da li ima utisak da su ljudi danas udaljeniji, kaže da nema, „čak i ta agresivnost koju pojedini ispoljavaju je zapravo potreba za kontaktom, samo to treba prepoznati“.

„Ovaj trenutak je najmanje trenutak da osuđujemo ljude, već treba da ih razumemo i na adekvatan način da se odnosimo prema njihovom ponašanju“, kaže Banić.

A o informacijama koje se prosleđuju javnosti o kovid situaciji, navodi da vidi da se ljudi svakodnevno i dalje zastrašuju.

„Ako informativne emisije počinju sa tim koliko je ljudi preminulo – to je poruka za tebe, možda si sledeći na redu. Kada bi informativne emisije počinjale sa tim koliko je ljudi preminulo, ali i koliko je ozdravilo, to bi bila afirmacija svih onih ljudi koji ulažu napore da ljudi ozdrave“, smatra psihološkinja.

Ističe da su poruke Kriznog štaba ekstremno zbunjujuće, „puno je nelogičnosti i kontradiktornosti koje ne bi smele na taj način da budu prezentovane javnosti“.

„Krizni štab ima veliku manjkavost što nisu uključili one koji se bave psihologijom komunikacije“, smatra Banić

Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare