Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) osudio je rehabilitaciju četničkog zapovednika Dragutina Keserovića, i upozorio na „skandalozne“ revizionističke procese u Srbiji.
Viši sud u Beogradu rehabilitovao je „pukovnika Dragutina Keserovića, komandanta operativne gupe rasinsko-topličkog odreda Jugoslavenske vojske u Otadžbini (JVuO)“ koji je posle poraza fašista streljan 17. avgusta 1945. godine.
„Rehabilitacija jednog od četničkih zapovednika za nas je neprihvatljiva, a strahujemo da će izazvati osećaj nesigurnosti kod građana Srbije koji pripadaju nacionalnim manjinama“, navedeno je u saopštenju DSHV-a koje je potpisao predsednik Tomislav Žigmanov.
Rehabilitaciji fašizma i fašista, onih koji su činili zločine, ne bi smjelo biti danas u Srbiji! Protiv toga @dshv_na smo dizali i dizat ćemo glas: https://t.co/S06g75cOHz Budućnost Srbije to ne zaslužuje!
— Tomislav (@tomezig) July 7, 2021
U stranci hrvatske manjine dodaju kako je reč o skandaloznoj odluci suda jer se „radi o ratnom vođi koji je sarađivao s ostalim fašističkim snagama u tadašnjoj okupiranoj Srbiji, koji je nakon rata osuđen i zbog saradnje s Milanom Nedićem, predsednikom kvinslinške vlade Srbije i jednim od arhitekata Holokausta u okupiranoj Srbiji“.
DSHV ukazuje kako je rehabilitacija Dragutina Keserovića nastavak revizionističkih procesa koji u Srbiji traju, a za Hrvate u Srbiji oni izazivaju osećaj straha i nelagode.
„Mi kao stranka hrvatske zajednice u Republici Srbiji nikada nećemo pristati na ovakve poglede na istoriju, jer to vređa žrtve kako svih naših sunarodnika tako i naše sugrađane drugih nacionalnosti koji su stradali zbog četničke ideologije“, zaključuje se u saopštenju DSHV-a.
Rehabilitacija četničkih vođa u Srbiji počela je 2004. kada je Skupština Srbije izglasala zakon u kojem je izjednačila prava pripadnika četničkih jedinica s partizanskim borcima u Drugom svetskom ratu. Jedanaest godina kasnije, sredinom maja 2015. godine, Viši sud u Beogradu rehabilitovao je najpoznatijeg četničkog vođu, generala Dražu Mihailovića. On je osuđen je i streljan 1946. zbog ratnih zločina i saradnje s okupatorom.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare