Romkinji u Vrbasu poklanjali bakar: Kakav je položaj Roma u Srbiji?

Vesti 24. maj 202306:28 15 komentara

Sa društvenih mreža u medije je dospela informacija o vršnjačkom nasilju u jednoj osnovnoj školi u Vrbasu. Devojčica je pretrpela diskriminaciju i omalovažavanje svojih vršnjaka samo zato što pripada romskoj populaciji. Direktorka škole se o slučaju oglasila saopštenjem koje je postavljeno ne na sajt škole već na sajt opštine Vrbas. U njemu pominje destabilizaciju države.

Iako struka od osamostaljenja Srbije zakonodavstvo koje se tiče zabrane diskriminacije i priznanja statusa Roma ocenjuje kao dobro, poštovanje zakona i tolerancija u društvu su na niskom nivou. Romi se suočavaju sa diskriminacijom ne samo u društvu već ih I država neretko diskriminiše.

Poslednji slučaj iz Vrbasa, koji se desio pre 20 dana, odjeknuo je nedavno prvo na društvenim mrežama. Pojedini mediji, pozivajući se na razgovor sa roditeljima, preneli su da su učenici 8. razreda škole u Vrbasu devojčici romskog porekla poklonili parče bakrene žice aludirajući na to da Romi skupljaju bakar.

U susret maloj maturi, dečak, koji je trebalo da joj bude pratnja, otkazao je to, uz neumesnu šalu da se plaši da će ona, ako usput vidi tuđ bicikl, otrčati da ga ukrade. Roditelji devojčice su školi prijavili nasilje, a škola je reagovala saopštenjem koje je objavljeno na sajtu opštine Vrbas.

Pročitajte još:

„Skupina nemoćnih, frustriranih, sa idejom destabilizacije vlastite države nastavlja udare i na institucije pravljenjem lažnih uzbuna koristeći i zloupotrebljavajući jedan od najtragičnijih događaja u istoriji Srbije“, navela je direktorka OŠ Petar Petrović Njegoš u Vrbasu Slavica Gvozdenović.

Ovo saopštenje osudila je Demokratska stranka nazvavši ga sknadaloznim političkim pamfletom. DS zahteva rezrešenje dikretorke.Inače brojne poznate ličnosti, estradni I dramski umetnici kao I sportisti reagovali su na vest o devojčici iz Vrbasa ponudili joj pratnju na maturu, kupovinu haljine I druge vrste pomoći.

Do fakulteta stigne 1% romske populacije u Srbiji, što uzrokuje probelem pri zapošljavanju I težak socijalni status. 82% Roma nema ili nema osnovno obrazovanje ili ima završenu samo osnovnu školu.

Romske porodice niko ne sprečava da svoju decu upišu u školu, ali oni nemaju finansijska sredstva da istu pohađaju. Stoga, iako svako dete ima pravo na obrazovanje, veliki procenat romske dece nema mogućnosti da svoje pravo ostvari.

23% Roma susrelo se sa izbegavanjem u školama, tačnije da se druga deca sa njima ne druže.
Treba napomenuti da je jaz između romske i neromske populacije u Srbiji drugi po visini na Zapadnom Balkanu.

Majnotiri rajts izveštava da se 18% Roma iRomkinja suočava sa diskirminacijom tokom školovanja, 16% na radnom mestu 33% kod lekara, i skoro 40% u policiji. Navodi se da Romi često ni ne prepoznaju disrkiminaciju. Porast diskriminacije Romske populacije, kako navode nevladine organizacije nije rezultat promene društvenog ponašanja, već činjenice da su NVO na sebe preuzele rešavanje ovog problema.

Najveća stigma je svakako socijalni status roma. Posledice nerešavanja siromaštva Roma su bile najvidljive tokom pandemije izazvane virusom kovid 19 jer u 38% podstandardnih naselja stanovnici nemaju direktan pristup vodi, a u još 30% takvih naselja 30% kuća nije priključeno na vodovodnu mrežu.

Procenjeno je da najmanje pet hiljada romskih porodica, odnosno 25.000 Roma i Romkinja nema pristup vodi čime je, pored ostalog, otežano održavanje higijene ruku kao jednog od osnovnih načina smanjenja rizika od zaražavanja.

Romkinje se suočavaju i sa nasiljem u porodici, najčešće od strane muških pripadnika ili starije dominatne žene u okviru porodice. Nasilje u porodici, kao i diskriminaciju, Romkinje retko prijavljuju, a posledice su fizičke povrede i teške povrede dostojanstva, kao i osujećenje planova na lični izbor, što se u širem tumačenju može shvatiti kao posredna diskriminacija.

Diskriminacija Roma i Romkinja je zasnovana na predrasudama i stereotipima koje pripadnici svih ostalih etničkih grupa u Srbiji imaju prema njima. Prema pomenutom Istraživanju Instituta društvenih nauka, približno svaki drugi ispitanik bi prihvatio Rome za susede, a svaki peti za supružnika.

Romkinje su dvostruko stigmatizovane i zbog nacionalnosti i zbog pola. Dve od tri Romkinje su bez prihoda, tačnije nemaju svoj novac, svaka treća romkinja se uda pre 18 godine, 1 od 2 zaposlene Romkinje nema zdravstveno ili penziiono osiguranje. 9 od 10 mladih Romkinja uzarsta od 18 do 24 godine nije u sistemu zapošljavanja, obrazovanja ili treninga.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare