„Siguran grad“ s hiljadu kamera: Projekat tajna a privatnost ljudi – na izvol’te

Vesti 04. jun 202119:32 > 20:04 0 komentara

Projekat "Siguran grad", iako predstavljen pod plaštom podizanja bezbednosti, zabrinjava i domaće stručnjake i građane. Hiljade postavljenih "pametnih" kamera, koje pomoću napredne tehnologije prepoznaju lica na radaru su Evropskog parlamenta. Reč je o visokoj kineskoj tehnologiji za nadzor u Srbiji. Informacije u vezi sa ovim projektom proglašene su za strogo poverljive.

Svaki naš korak i svaki potez mogli bi da se posmatraju kroz uvek budno oko kamere „Sigurnog grada“. Preciznije hiljadu kamera. Projekat masovnog video nadzora Ministarstva unutrašnjih poslova sprovodi se u saradnji sa kineskom kompanijom Huawei. Vlada je poverljivim označila „Siguran grad“, a nesigurni su postali građani.

POVEZANE VESTI

Sistem prepoznaje osobu koju je kamera snimila principom upoređivanja crta lica ljudi sa onima iz baze podataka. Zbog prirode posla MUP ima najveću bazu biometrijskih fotografija, a da li smeju da ih upoređuju?

„Apsolutno ne, kao što ih je i Poverenik upozorio, kao što su i sami rekli, ne postoji zakonski osnov za korišćenje sistema koji ima mogućnost za prepoznavanje lica u Beogradu u ovom trenutku“, kaže Andrej Petrovski iz Share fondacije.

A razloga za brigu je mnogo.

„Potpuna kontrola društva, potpuna kontrola kretanja, u smislu – zna neki sistem moći u okviru ove države gde se svako od nas nalazi u bilo kom trenutku, sa kim je bio i koliko je vremena proveo na određenoj lokaciji“, navodi Petrovski.

Velika zabrinutost dolazi iz Brisela. Poslanica Evropskog parlamenta, koja je pokrenula problematiku video nadzora, za portal Euractiv rekla da je cilj ovakvog projekta imati potpunu kontrolu nad stanovništvom i ne dozvoliti da se čuju drugačiji glasovi, što je već uspešno testirano u Kini.

„Mi još nismo upoznati sa tim kako je ova oprema nabavljena. S obzirom da je ovo najsofisticiranija oprema na tržištu i dalje nije jasno kako će se održavati. Mi se nadamo da će nam vlasti u Srbiji razjasniti obe stvari“, kazala je Gvendolin Delbo-Korfild.

Zbog mogućnosti zloupotrebe podataka građana primenom ovog sistema nisu zabrinute samo evropske institucije i domaće nevladine organizacije. Za svoju sigurnost brinu građani. Njih skoro 17.000 potpisalo je peticiju „Ne snimaj mi lice“. Traže zabranu biometrijskog video nadzora.

„Nijedan drugi grad u Evropi nije pokrio celu svoju teritoriju ovakvim kamerama i nije nabavio ovakav softver. Naša država jeste kupila taj softver i sada svesni da nemaju zakonski osnov, kažu da ne mogu da ga koriste. Ono što znamo je da se kamere, kao uređaj, koriste, a Ministarstvo je reklo da se funkcionalnost prepoznavanja lica ne koristi“, ocenio je Petrovski.

Ostaje nam da verujemo ministarstvu. Za to vreme građani javljaju da su snimili kamere koje njih snimaju, a otvara se pitanje da li je Beograd na pragu distopije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!