Poruka da Srbiji preti obustavljanje sredstava iz Plana rasta zbog usvajanja Mrdićevih zakona, ali i drugih zastoja u procesu pristupanja, jedna je od najozbiljnijih poruka koje smo mogli da čujemo od Brisela, smatra Sofija Popović iz European Western Balkan.
Podsetimo, komesarka za proširenje EU Marta Kos to je danas rekla pred Odborom za spoljne poslove u Evropskom parlamentu.
Kos je naglasila da je proces još uvek, tako da Evropska komisija još uvek nije zvanično donela odluku da će se sredstva Srbiji i zamrznuti.
Sofija Popović smatra da pre izveštaja Venecijanske komisije o tzv. "Mrdićevim zakonima", nećemo dobiti odluku o transferu novca Srbiji iz Plana rasta.
"Međutim, problem je u tome što je vlast u Beogradu u ovom međuperiodu zapravo sve pravosudne zakone zapravo i primenila, tako da samo mišljenje više nije relevantno. I čini mi se da je nestalo to poverenje Brisela u vlast u Srbiji da izmenama nekakvih zakonskih regulativa žele da dođu do nezavisnosti pravosuđa, već da je, već da su shvatili da vlast želi da uradi upravo suprotno", navela je ona.
"Briselu jasno i da vlast u Srbiji ne želi da se reši pitanje u medijima"
Na ovakve namere EU uticalo je i stanje u medijima, dodaje Popović, jer nezavisnost medija predstavlja jednu od glavnih oblasti u procesu pristupanja.
"Vlada Srbije se u reformskoj agendi, koja omogućava isplatu novca iz Plana rasta, obavezala da će još do kraja 2024. godine izabrati novi saziv REM-a. Sada je već polovina 2026. i da od REM-a nema ništa. I tu je nestalo poverenje Brisela da će vlast izabrati REM i da je njihova prava namera da se pitanje u medijima ne reši. A dok ono ne bude rešeno, nema ni novog klastera", kazala je ona.
"Prvo će nedostatak novca osetiti država, pa građani"
Oko polovinu sredstava iz Plana rasta država Srbija bi trebalo da dobije direktno u budžet.
"Taj novac je namenjen institucijama, kako bi ojačale svoje kapacitete da sprovode reforme koje su neophodne u procesu pristupanja. Ostatak je namenjen za infrastrukturne projekte, projekte za ojačavanje srednjih i malih preduzeća. Nisu baš najtačnije izjave državnih zvaničnika da Evropska unija želi da uskrati novac građanima Srbije. Mislim da će nedostatak sredstava pre svega osetiti država i njene institucije, pa tek onda i građani", navela je ona.
O susretu Kos-Đokić
Istovremeno, danas se u Briselu u poseti nalazi rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, koji se sastao sa Martom Kos.
Popović kaže da nije sigurna da li su se ranije najavljena sednica Odbora za spoljne poslove i sastanak Kos-Đokić slučajno poklopili.
"Prethodnih meseci vidimo da državni zvaničnici Srbije, predstavnici Vlade, nisu jedini akteri sa kojima Evropska unija želi da razgovara. Mislim da su se i sastanci poslanika Evropskog parlamenta i Evropske komisije sa predstavnicima akademske zajednice pokazali kao izuzetno korisni. Ovim se samo nastavlja politika Brisela da se dijalog o stanju u zemlji obavlja ne samo sa vlastima, već i sa širim spektrom u društvu", dodala je.
"Brisel odahnuo zbog pobede Mađara, može da nastavi da insistira na reformama"
Smatra da je ishod izbora u Mađarskoj omogućio Briselu da "odahne", jer "sada više nema aktera unutar Evropske unije koji će podržavati destruktivne politike različitih autoritarnih režima u Evropi, pa i režima u Srbiji", navela je.
"Međutim, kada govorimo o proceni Evropske komisije vezanoj za isplatu iz Planu rasta, samo Evropska komisija donosi odluku o tome da li će se fondovi zamrznuti, ne i države članice, što ponovo olakšava donošenje odluke Evropskoj komisiji. Svakako da pad režima u Mađarskoj daje vetar u leđa Briselu da nastavi sa insistiranjem na reformama, jer smo u prošlosti videli da je režim Viktora Orbana neretko zagovarao nagrađivanje Srbije i mekši pristup prema vlastima u Srbiji", zaključila je ona.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare