Sastav vlade nije posebno značajan, jer Vučić donosi sve odluke, ali sa druge strane, kada postavi potpunog anonimusa na čelo vlade, mislim da je to dovoljno da znamo kako će ova vlada izgledati, kaže profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Spasojević. Dodaje i da mandatar nije osoba koja može da pošalje poruku pomirenja, te da inicijalne poruke koje šalje nije dobra.
U Skupštini se bira nova vlada, nakon što je mandatar izložio svoj ekspoze. Profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Spasojević, govoreći o sastavu nove vlade, za N1 kaže da nije posebno značajan, jer Vučić donosi sve odluke.
„Kada postavi potpunog anonimusa na čelo vlade, mislim da je to dovoljno da znamo kako će ova vlada izgledati. Zapravo jedina stvar koju znamo o budućem predsedniku vlade (Đuro Macut) jeste da je bio u Ćacilendu i da ga je podržao. Dakle, to onda nije osoba koja može da pošalje poruku pomirenja“, navodi on.
Spasojević navodi i da ministarke Begović i Miščević, koji su bili, kako kaže, kakvi takvi eksperti u prethodnoj vladi, sad nisu tu.
„Čini mi se da se šalje prilično jasna poruka oko toga kako će izgledati naredne nedelje i meseci, pa ćemo videti koliko će da izdrži vlada“, kaže profesor FPN-a.
Kada su u pitanju poruke koje je Vučić poslao ovakvim sastavom vlade, Spasojević navodi da možda mogao da ima više eksperata.
„U vladi nema Vulina, što je zanimljiva poruka, naročito spolja, ali je tu, recimo, Nemanja Starović na mestu ministra evropskih integracija, ili Bratina na mestu ministra informisanja, što su sasvim jasne poruke. I, naravno, onaj kor vlade je i dalje tu, tako da je dovoljno da vlada funkcioniše onako kako smo navikli. Ja mislim da je poruka, evo, sklonio sam Vulina, zato što me smarate da sklonim Vulina, ali, evo, postaviću vam nekoga ko je, verovatno, istakao Vulin, samo vi to ne znate još uvek. To mislim da je ideja. Takođe, deo vlade je potrošan vrlo, tako da u tom smislu razumemo one opaske da ako vlada padne relativno brzo, neće biti veliki trošak, kao što je bio kada ostavku podnese Vučević koji je istovremeno predsednik vlade i predsednik SNS-a. To je čak i za SNS ozbiljan šok“, naveo je on.
Po pitanju predloženih ministara na mesta ministarstva informisanja i prosvete, Spasojević ističe da su u javnosti poznatiji kao nešto drugo, a manje kao profesori.
„Akademska zajednica je, da budem sveden, vrlo zabrinuta zbog izbora novog ministra prosvete. On je prosto imao vrlo oštre poruke ka blokadama. Zanimljivo mi je ovo što smo čuli da premijer hoće da postavi stvari na svoje mesto i da se zna ko je student, a ko je profesor. Čini mi se da je on propustio činjenicu da su brojni profesori stali uz studente i da smo mi praktično na neki način deo blokada i da tu nije samo poenta postaviti stvari na svoje mesto, već ispuniti zahteve. Tako da ta vrsta inicijalnih poruka nije dobra i opravdava ovu zabrinutost koju sam spomenuo“, rekao je on.
Dodaje da ćemo u narednim nedeljama verovatno gledati ono što se danas dešava ispred Medicinskog fakulteta u Nišu.
„Dakle, neku vrstu pritiska, moraćemo da branimo naše institucije kako god znamo i umemo. I tu ćemo morati da pozovemo i građane u podršku. Dakle, to je prosto ono što očekujemo. To je počelo već za vreme prethodne vlade. Mi smo dobili inspekcijski nadzor, dobili smo naređenja da se vratimo na nastavu. Dakle, to nije samo od ove vlade, postoji kontinuitet“, navodi sagovornik N1.
Kada su u pitanju naredni koraci budućeg ministra prosvete (Dejan Vuk Stanković), Spasojević navodi se mogu očekivati razne stvari.
„On je juče imaju jednu malo pomirljiviju izjavu, pa ćemo videti, zato i kažem, moramo baš da vidimo kako će da ide sled događaja. Mi smo pod inspekcijskim nadzorom, sad ćemo videti, mi ćemo kao institucije odgovoriti na to, i onda ulazimo u jednu proceduru koja može da završi i kažnjavanjem fakulteta, može da završi i pokušajem smene dekana i rektora. Dakle, mislim, postoji čitav niz mehanizama kojima država, odnosno vlada, može da ostvaruje ono što misli da su njihovi interesi, ali to su sve procesi koji traju. Trajaće nekoliko nedelja ili nekoliko meseci. To sve može da završi, davanjem otkaza profesorima, ukoliko su tako raspoložene uprave fakulteta, a to je, kažem, nešto što ima svoje procedure, uključeni su sindikati, to neće biti gotovo sve i da bude najveća represija pre leta. Dakle, prosto nije to nešto što će biti od danas do sutra, borićemo se, pa ćemo videti“, kaže profesor.
Prema njegovim rečima, neki su očekivali da će 15. mart biti neka prekretnica, ali da se očigledno ušlo u jednu vrstu obostranog rata iznurivanjem.
„Sad ćemo da vidimo ko će da izdrži“, kaže on.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare