Oko čega se sve spore zaposleni i poslodavci: Kakva je uspešnost arbitraže ili mirenja

Od početka 2016. godine do danas, pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova pokrenuto je 9.232 individualnih i 259 kolektivnih radnih sporova. U Agenciji su za N1 objasnili o kojim se sporovima radi i kako izgleda postupak arbitraže, odnosno mirenja.
Broj pokrenutih postupaka pred Agencijom se prosečno kreće oko 1.000 godišnje, ali to varira, pa je tako 2019. godini mirno rešavano 2.300 radnih sporova što je i rekordan broj, u 2018. godini bilo je 957 postupka, a u 2017. godini mirno se rešavalo 1.074 radna spora.
U vreme dešavanja vezanih za korona virus 2020. i 2021. godine broj postupaka se smanjio na oko 600 godišnje, dok se poslednje dve godine, 2022. i 2023. beleži rast sa preko 1.200 postupaka godišnje, naveli su u Agenciji za mirno rešavanje radnih sporova.
Kako se pokreće postupak za mirno rešavanje radnih sporova
Postupak pred Agencijom se pokreće jednostavno, dovoljno je da stranke unesu osnovne podatke o podnosiocu, drugoj strani i predmetu spora i elektronskim putem na sajtu Agencije www.ramrrs.gov.rs podnesu svoj predlog. To mogu i putem pošte, ili dostavom skeniranog tipskog Predloga na mejl.
Agencija potom poziva drugu stranu u sporu da se izjasni da li prihvata da učestvuje u postupku. Arbitri u individualnim i miritelji u kolektivnim radnim sporovima, zakazuju rasprave u prostorijama poslodavca. Postupak se kod individualnih sporova okončava u roku od 30 dana, a kod kolektivnih postupak može izuzetno da traje do 60 dana od otvaranja prve rasprave.
Arbitri donose rešenja koja su pravnosnažna i izvršna, dok miritelji mogu da donesu preporuku ili da zaključe sporazum koji je takođe pravosnažan i izvršan. Arbitri i miritelji koji donose rešenja i preporuke su nezavisni stručnjaci i eksperti radnog prava.
Zaposleni, ali i poslodavci kod individualnih sporova se, kako navode u Agenciji, najčešće obraćaju povodom različitih vrsta isplata - počev od zarade, troškova za dolazak i odlazak sa rada, naknade za ishranu, otpremnine pri odlasku u penziju do jubilarnih nagrada, ali i povodom zlostavljanja na radu.
"Кada govorimo o kolektivnim sporovima oni se odnose najčešće na primene kolektivnih ugovora, zaključivanja, izmene i dopuna kolektivnog ugovora i pravo na sindikalno organizovanje i delovanje. Treba napomenuti da su postupci pred Agencijom besplatni", ističu u Agenciji.
Broj radnika na koje se primenjuju donete preporuke i potpisani sporazumi kao rezultat vođenja postupka mirnog rešavanja kolektivnog radnog spora pred Agencijom u prethodnoj godini odnosi se na preko 160.000 zaposlenih, dok su na sudskim troškovima poslodavci i zaposleni koji su svoje individualne sporove rešavali preko Agencije uštedeli preko 100 miliona dinara, navode u Agenciji.
Кolika je uspešnost i šta se dešava ako ne uspe
U Agenciji kažu da se svi postupci arbitraža ili mirenja koji se pokrenu, završe se uspešno, ali treba istaći da je postupak pred Agencijom dobrovoljan te da zavisi samo od strana u sporu da li će pokušati da reše spor mirnim putem.
"Ukoliko strane prihvate mirno rešavanje, onda u arbitražama uvek imamo arbitražno rešenje kao ishod postupka koje prati sudsku praksu, a kod mirenja možemo imati zajednički sporazum kao najbolju soluciju, zajedničku preporuku ili preporuku koju daje sam miritelj na zahtev jedne od strana", objasnili su u Agenciji.
Međutim, ukoliko strane u sporu ne prihvate mirno rešavanje radnog spora, onda se postupak obustavlja u skladu sa zakonom i strane se upućuju na sudsku zaštitu. U većini slučajeva se dobije saglasnost, pa tako u periodu od početka 2016. godine do danas saglasnost je dobijena u 4.529 postupaka, dok je 3.479 rešeno u upravnom postupku, a jedan broj postupaka je još u proceduri.
"Besplatnost postupka vrlo često opredeljuje poslodavca da prihvati mirno rešavanje radnog spora i time izbegne plaćanje sudskih troškova u situacijama kada je potraživanje zaposlenog nesporno", navode u Agenciji.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare