„Srbija kao ekspres lonac“: Nastavljaju se masovni protesti protiv nasilja

Vesti 04. jun 202307:17 19 komentara
AP Photo/Marko Drobnjakovic

Tačno mesec dana otkako je đak sedmog razreda ubio devet učenika i čuvara u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", te otkako je u Mladenovcu U.B. usmrtio osam, a ranio 14 osoba, održan je još jedan protest "Srbija protiv nasilja".

Jelena Đorđević, nekadašnja profesorka Fakulteta političkih nauka, rekla je u emisiji N1 direktno da, uprkos tome što je povod bio strašan događaj, ovih mesec dana su bili izuzetno značajni.

„Ogromnom broju ljudi došlo je do pameti da je život u našoj zemlji nepodnošljiv, te da je eksplozija koja se dogodila 3. maja probudila nagon za samoodržanjem. Užas ovog događaja je probudio ljude iz apatije koja vlada već godinama. Propaganda je toliko  nezamisliva, da smo pomislili da izalaza nema. Zbog naše dece moramo da se probudimo i ipak nešto da učinimo“, rekla je ona.

N1

U ovih mesec dana akumulirao se bes, dodaje, naročito zbog neispunjenja zahteva.

„Drugo, nasilje protiv kojih su ljudi ustali postaje sve gore i ponavlja se, multiplikuje čak i u Skupštini. Čak i oni koji nisu ostetljivi postaju osetljivi na takvu količinu gadosti i agresije bez presedna, koja postaje čak i fizički nepodnošljiva. Miting SNS-a i razni govori našeg predsednika doprinose tome da ljudi postanu sve ljući i odlučniji da je došlo vreme da je se s ovom morom koja se zove vladavina SNS-a – završi“, dodala je profesorka.

Povezane vesti

Aleksandra Krstić, profesorka Fakulteta političkih nauka, analizirala je odnos medija prema žrtavama i počiniocima zločina i kako je on uticao na čitaoce i gledaoce.

„Ostalo je mnogo nedorečenosti. Mogli smo da svedočimo tabloidizaciji i seznacijalizaciji tragedije, prekršenim kodeksima, dominaciji neetičkog izveštavanja. Upali smo kao gledaoci u jedan začarani krug u kome ne znamo šta su institucije učinile, a odluke su ostale neobrazložene“, rekla je ona i dala primer prekida školske godine.

„Okružujemo institucije, jer pripadaju nama“

Institucije i mediji treba da odgovore kako iz ovoga da izađemo, prema njenom mišljenju.

„Vidimo samo krug nasilja koji je sve jači i jači i to u celokupnom našem javnom prostoru, ne samo u Skupštini, već se i u emisijama sa nacionalnom frekvencijom dodatno potpiruje jedna agresivna komunikacija i govor mržnje. Targetiraju se ljudi koji ranije nisu, poput glumaca, umetnika, karikaturista. Mediji ne pomažu ni u čemu, ne smiruju situaciju, a sve je veća polirazija i dublje su podele“, rekla je profesorka Krstić.

AP Photo/Darko Vojinovic

Ruta koja je najavljena i koja je bila prošlog puta pokazuju da grad pripada građanima.

„I taj RTS je naš, i predsedništvo je naše, oni ne pripadaju ni vlasti, ni urednicima koji tamo sede već građanima“, istakla je ona.

Kako je rekla, iako su neki tabloidi prestali da navode imena osumnjičenih za dva masovna ubistva, i dalje njihovi čitaoci dobijaju svaki detalj tih zločina.

FoNet /Velimir Ilić

„Daje se što krvavije objašnjenje, a u građanima se akumilira strah i panika, gradi se nepoverenje. To odgovara onima koji ne žele da vide miran protest koji se održava na ulici. Ovo je protest protiv nasilja koje je toliko duboko akumulirano u našem društvu da nismo uspeli da ga iskorenimo“, rekla je ona i dodala da ne zna da li ti urednici razmišljaju uopšte kako na to reaguju roditelji ubijene dece ili samo razmišljaju „hajde da vidim koliko će ljudi da mi klikne na tekst“.

Profesorka Jelena Đorđević smatra da je svrha ovog agresivnog diskursa to da građani otupe na nasilje, a onda i na pritisak i totalno nasilje koje vlast primenjuje nad njima.

„Poslanici vladajuće klase uvek su se samo obraćali mržnjom“

Komentarišući ono što je proteklih nedelja izrečeno u Skuštini, kazala je da je i u toj sferi došlo do jednog vrhunca.

„Od 1990-ih je Skupština bila polje neprekidne borbe, ali ovako nešto dovodi u pitanje elementarnu ljudskost i smisao postojanja te iste Skupštine. Ona ničemu ne služi nego da nam stalno dokazuje i pokazuje da mogu da rade šta hoće, da se ovde samo jedan čovek sluša. Poslednjih nekoliko godina ništa kontruktivno u toj Skupštini nije doneseno“, kaže ona.

Povezane vesti

Profesorka je istakla da vlast nije indiferenta prema onom što se dešava, naprotiv.

„Da li su ikada poslanici vladajuće klase odgovarali argumentima? Ne, nikada. Uvek samo mržnjom, besmislenim rečenicama koje treba da ocrne nekoga. Kada u prethodnom sastavu tu nije bila opzoiucija, targetirali su medije, glumce“, dodala je .

Smatra da će vladajuća stranka i predsednik Vučić „pre prodati zemlju Srbiju nego medije kojima vladaju i kojima sprovode propagandu“.

„Ona je njima jako važna jer većina Srbije ipak nije ustala. Nije u drugim gradovima ista količina ljudi kao u Beogradu. To su njihove ciljne grupe, glasači, i oni drže medije jer i dalje misle da sa njima imaju šanse u budućnosti“, komentariše.

Profesorka Krstić se takođe zapitala da li deo Srbije koji ne gleda N1 i Novu S uopšte zna šta se dešava u Beogradu i istakla da je veoma važno što je RTS prošle nedelje tri puta uključivao svoje reportere u proteste.

„Mediji su glavna opozicija u očima vlasti“

Na pitanje da prokomentarišu izjave koje smo čuli u Skupštini – da N1 izaziva građanski rat -profesorka Đorđević kaže da su mediji glavna opozicija u očima vlasti.

REUTERS/Marko Djurica

„Već duže vreme je stav Aleksandra Vučića i mnogih u Skupštini i medijima da je sva oštrica protiv opozicije koncentrisana na medije. U njihovim očima mediji nisu prenosici vesti, već oni koji konstruišu stvarnost. Stvarnost i istina za njih nisu bitni i zato imaju svoje medije koji svet prikazuju samo ono kako vlasti odgovara i drže u neznanju veći deo Srbije“, ističe.

„Period vladavine SNS-a je kao politika u znaku smrti“

Nakon govora koji su na početku protesta održani ispred Skupštine, profesorka Đorđević je rekla da je ovaj period vlasti doživljavala kao „tanatoidnu politiku, politiku u znaku smrti“.

„Za to vreme je ogroman broj ljudi izašao iz Srbije i Srbija biološki umire. Agresija sama po sebi jeste uništavanje života, a prisutna je svuda i na svakom mestu. Ubijene su institucije, uništena je nada, nijedna jedina suza majke koja prati svoju decu na rad u Nemačku ne može da zameni stotine hiljada Vučićevih auto-puteva. Ne želim da govorim o siromaštvu, klasnim razlikama. A ono što je najgore je što je ova vlast oduzela ljudsko dostojanstvo onima kojima se preko svojih propagandnih medija obraća. Postali su ljudi koji drhte, plaše se, ne smeju da kažu ništa. To je jedno stanje odumiranja zemlje, ali sada se rađa eros, potreba da se smrt pobedi životom i sve ovo što se dešava, svi ovi govori, svi ovi ljudi jesu u ime života“, rekla je ona.

REUTERS/Marko Djurica

Njena koleginica je iznela utisak da su govori sa bine – naše ispitivanje ličnog i kolektivnog identiteta.

„Reči iz pesme maturanta ostavile su na mene najveći utisak – „ko smo mi i ako ne sada, kada“. Ljudi više neće da ćute. Mladi vide da je došao trenutak. Ovde su ljudi koji su izgubili roditelje i došli su ispred institucija da traže pravdu. Hoće slobodu izražavanja, okupljanja i hoće da institucije rade svoj posao“, istakla je ona.

Dodala je da ima 44 godine, da šeta od 1996. i da će ponovo šetati danas, jer želi da ona i njeno dete ostanu da žive u ovoj zemlji, a to je moguće samo ako zahtevamo promene.

Švarm: Protesti sve veći

Glavni i odgovorni urednik nedeljnika „Vreme“ Filip Švarm rekao je u emisiji N1 direktno da je njegov prvi utisak to što, za razliku od drugih protesta koji su se vremenom smanjivali, ovaj raste.

„Broj ljudi nije manji, već veći, deluje više organizovano i vidimo grupe ljudi koji pokušavaju da se priključe ovom protestu kako bi istakli svoje zahteve“, rekao je on.

REUTERS/Marko Djurica

Dodao je da, iako postoje desničarske grupe koje su povezane sa službama i koje bi mogle biti usmerene da izazovu nerede ukoliko režim proceni da je to učinkovito, njemu daje nadu što su na svim ovim protestima ljudi odbijali svaku vrstu provokacija.

Na pitanje da li očekuje da dođe promene nakon protesta, kazao je da je vlast iz ovih tragedija pokazala samo dve stvari.

„Prva je da ništa nije razumela, druga da ništa nije iz toga naučila. Vodila je računa samo o svom rejtingu i moći, pokuašavajući da pokaže kako su Bogom dani i da bez njih Srbija ne može“.

Poziv na dijalog bio je licemeran, jer ne možete nekog zvati na razgovor, a vređati ga usput, kaže Švarm.

REUTERS/Marko Djurica

„Ne vidim kako do dijaloga može da dođe, niti da će se išta promeniti u Skupštini u skorije vreme, jer režim demonstrira da ništa ne može da nauči“, smatra.

On dodaje da u ovim protestima ima mnogo ljudi koji inače glasaju za SNS.

„Vlast ne razume da su ovo civilizacijski protesti, protesti za opstanak jednog društva. Ovo je poruka da generisanje stalne agresije, moći, bahatosti, neodgovornosti ne može dalje. Ovo je pitanje da li će se društvo slomiti ili naći način da se regeneriše“, smatra Švarm.

Povezane vesti

Hajka protiv glumaca pokazuje i odnos prema državi, tj. poruka „država finansira serije u kojima glumite, ima da budete poslušni“, može da se primeni na sve građane.

„Do sada je Vučić popuštao, ali pitanje je da li može ovaj put, jer mu preti velika demoralizacija unutar SNS-a. Ovo je veliki pritisak koji malo koja vlada može da izdrži“, rekao je on.

Provokatore zaobilaze kao smrdljiv sir

Komentarišući incident koji se dogodio tokom protesta, kada je grupa mladića, od kojih je najmanje jedan imao pendrek, napalo nepoznatog muškarca, Švarm kaže da su jasni pokušaji režima da provokacijama uplaše ljude.

„Oni, Narodne patrole, sprovode nasilje, ali ono što je dobro jeste da ih građani zaobilaze kao smrdljiv sir. Oni ne nasedaju na provokacije“, istakao je.

Na pitanje da li sada vidimo odgovor građana i na sve afere koje su se godinama nagomilavale, od Jovanjice, Krušika, Doljevca, Švarm pojašnjava da građani nikada prema njima nisu bili apatični, ali nije postojao način da izraze svoje mišljenje.

„Režim ne zna šta da radi“

„Srbija je bila kao ekspres lonac bez izduvnog ventila i to je direktna zasluga ovog režima. Ljudi su bili zastrašivani, ucenjivani, ubeđivani da ne postoji alternativa, da smo ušli u godinu mrmota, gde bilo ko iz ove vlasti, sve i kada postoji dokaz protiv njih, mogu da odgovare ‘pa šta'“, kaže.

Građani koji se sada nalaze na ulici, a koji su se do sada plašili da će ostati bez posla ili imati probleme, oni su ti koji sada kažu „pa šta“.

„Energija koja je jednom izašla, ne može više da se vrati, bar ne u doglednom trenutku. Prvi put vidim da režim nema inicijativu i ne zna šta da radi. Svako pojavljivanje predsednika Srbije ili bilo koga iz njegovog tima izvodi još više ljudi na ulice. Dovoljno je da se vidi ta njihova nezgrapnost, nesposobnost da se suoče sa onim što se dešava“, kaže Švarm.

„Vučić više nije ‘stabilokrata’ u očima Zapada“

Švarm je procenio da će predsednik Srbije, kada bude komentarisao današnje proteste, reći da je „bio u Predsedništvu, da se ničega ne boji, da nikad neće potpisati prelaznu Vladu i nezavisnost Kosova“, što su dva zahteva koja od njega to niko i ne traži.

Fonet/Velimir Ilić

„Kada je reč o Kosovu, pred Zapadom se on sada pokazuje kao čovek koji ne isporučuje ono što je dogovorio, i da više nije ona vrsta ‘stabilokrate’ koji kad namigne okom, cela Srbija skače. Pokazalo se da je Vučić dobio jednu ozbiljnu opoziciju, koja je mnogo šira od samih političkih stranaka, te da on ove proteste ne može više da svede na politikanski teren, na kom se oseća stabilno i suvereno, a na kome uvredama, etiketiranjem i pritiscima režimskih medija sprovodi vid agresije, a protiv koga se narod sada pobunio“, zaključuje.

Tri načina na koje bi Vučić sada mogao da reaguje

Vučić želi da zbije redove snaga koje su pretkele iz 1990-ih i reogranizovale se, smatra Švarm.

„On je ovih 12 godina vodio zastrašujuću reviziju 1990-ih godina. Kada slušate njega, tada je teklo med i mleko, a onda su od 2000-ih došli neki eksponenti stranih službi, Srbija je propala i srećom kada je on došao na vlast, Srbija je spašena. Zato pominje Miloševića kao nekoga ko je oponirao strancima, a i on je eto neko ko oponira strancima, a nije doveden sa strane ‘kao neki drugi’. Naravno, to nije istina, ali služi kao kukavičje jaje, jer kada pogledate režimske medije, 1990-e nikada nisu postojale“, kaže Švarm.

protest srbija protiv nasilja 3. jun
N1 / Nikola Kojić

Vlast će morati da sada kupuje vreme, a Vučić je u tome ekspert, smatra on.

„On će koristiti sve što može da bi proteste razvodnjio i time obustavio. Međutim, ovi protesti su poslednja šansa za sadašnju generaciju opozicionih političara. Ili će sada nešto uraditi, ili će otići u istoriju. U ovom trenu bi bilo kakav dogovor sa Vučićem bio ravan političkom nestajanju“, procenjuje.

Vučić može i da prihvati zahteve, ali i on zna, i svi znaju da to neće biti kraj zahtevima.

„Treća mogućnost je da krene sa politkom „čvrste ruke“, da koristi desničare i sve što može kako bi zastrašio učesnike protesta. To može da bude poguban put koji čitavu Srbiju može uvesti u radikalizaciju. Jer ono što je ključno u ovim protestima jeste to što su oni mirni, dostojanstveni i čine ih ljudi koji ne pristaju na diktaturu i agresiju“, dodaje.

„I Vučić, i Milošević reaguju suviše kasno na zahteve naroda“

Upoređujući dalje Vučića i Miloševića, glavni i odgovorni urednik „Vremena“ ističe da obojica reaguju suviše kasno.

Beta/Milos Miskov

„Obojica su dva autoritarna vladara, ali čini mi se da je Milošević imao neku idelogiju, a Vučić je nema. Milošević je imao mnogo manje obraćanja i taj sistem (koliko god naopak) na nečemu je stajao. Ovo je jedan demagoški sistem koji stoji samo na jednom čoveku, Aleksandru Vučiću. Najveću sličnost pokazaće odnos prema protestima. Kada je reč o odnosu prema zahtevima naroda, i Vučić i Milošević uvek su reagovali isuviše kasno“.

Jedan i drugi su govorili o „suverenizmu Srbije“, a zapravo su obojica čitavu svoju politiku ravnali prema stranom faktoru, smatra Švarm.

„I Milošević je u jednom trenu bio faktor mira i stabilnosti, onda je preigrao, pa znamo šta se desilo. Vučić kao jedan stabilokrata, koji je u jednom trenu odgovarao svima, nije shvatio da se vreme promenilo i da su neke druge struje u svetu mnogo jače. Samo se nadam da će ovaj put sve ostati mirno“, dodaje on.

Protesti neodvojivi od borbe za fer izbore

Kriza društva će u nekom trenu morati da bude rešena izborima, ali ovi protesti su neodvojivi od borbe za fer i poštene izbore, smatra Švarm.

„Da bi došlo do dijaloga, potrebno je da vlast ispuni zahteve, da se napravi reset političkog sistema i da neki period da se mogu organizovati normalni izbori… Svi znaju da ovde nisu pravi izbori. Opozicija ulazi u ring vezanih ruku, a vlast predstavljaju trojica boksera“, dodaje.

REUTERS/Marko Djurica

Izlaz jeste u dijalogu, ali da bio on bio funkcionalan, mnogo toga mora da se promeni – ispune zahtevi, oslobode mediji, ukine govor mrženje, da se Srbija oslobodi straha, nabraja on.

„U suprotnom, radi se o anesteziranju narodnog nezadovoljstva i još jednoj vrsti šibicarenja, čemu je ova vlast sklona“, rekao je Švarm.

Sumirajući peti protest, istakao je da je bio impresivan, suštinski protiv nasilja.

„Želim da apelujem na policiju, ona mora da bude prisutna. Možemo da zaključimo da se protesti ne smiruju, da se u njih uključuje veliki broj mladih, da se sadašnja vlast nalazi pred ozbiljnim pritiskom kakav dosada nije imala, te na njega nema ni adekvatan odgovor. Mislim da je vreme da predsednik i Vlada shvate dubinu problema i nezadovoljstva građana i da počnu sa ispunjenjem zahteva. Ne vidim da bi nešto drugo dobro donelo Srbiji“, zaključio je.

Snimak iz drona petog protesta „Srbija protiv nasilja“

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare