Srbija obeležava Dan državnosti, u znak sećanja na 15. februar 1804. kada je počeo Prvi srpski ustanak, a istog datuma 1835. proglašen je prvi srpski Ustav.
Svečana akademija održana je u zdanju Stare skupštine u Kragujevcu, gde je 1835. godine donet Sretenjski ustav. Akademiji su prisustvovali brojni državni zvaničnici, gradski funkcioneri i gosti, a Sretenjsku besedu govorila je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić koja je istakla da je Sretenjski ustav bio jedan od najdemokratskijih ustava u čitavoj Evropi u to vreme.
Brnabić je rekla da je Sretenjski ustav „zalog naše državnosti i nezavisnosti i nerazrušivi bedem naše slobode“.
„Sretenjski ustav jedan je od najdemokratskijih ustava u Evropi tog vremena. Kneževina Srbija iznedrila je jedan od najznačajnijih pravnih spomenika Evrope 19. veka. Ideje i ideali tog ustava, odlučno i javno proklamovani, temeljne su vrednosti koje vekovima baštini srpski narod – sloboda, nezavisnost, miroljubivost“, rekla je Brnabić.
Ocenila je da sloboda, nezavisnost i suverenitet Srbije „nisu pali s neba“.
„Te vrednosti nisu puki dar već se mukotrpno osvajaju a još mukotrpnije štite, unapređuju i afirmišu“, rekla je Brnabić.
Dodala je da je Srbija „među retkim zemljama u svetu ako ne i jedina“ koja svoj nacionalni praznik slavi u spomen na dva značajna istorijska događaja koja su se odigrala istog dana u različitim godinama.
„Ove godine to činimo svečanije, organizovanije i masovnije nego ikada do sada. Na molbu i inicijativu predsednika Aleksandra Vučića, Vlada Srbije donela je odluku da se od ove godine naš nacionalno praznik obeležava nizom manifestacija u koje je uključen veliki broj ustanova kulture, stručnjaka, stvaralaca, organa vlasti, naših oružanih i snaga bezbednosti“, rekla je Brnabić.
Vučević i Dodik u Orašcu
Izaslanik predsednika Srbije Miloš Vučević i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik položili su danas vence u Orašcu na spomenik voždu Karađorđu povodom Dana državnosti Srbije.
U Orašcu je intonirana himna Srbije „Bože, pravde“.
U sklopu državne ceremonije obeležavanja Dana državnosti, vladika šumadijski Jovan služio je liturgiju i pomen ustanicima.
Vladika je istakao da je u životu važno da se ljudi sreću jedni sa drugima, ali i da se sećaju jedni drugih.
„Da se sećamo naših predaka, istorije naših naroda, jer narod koji se ne seća predaka i prošlih vremena, taj narod nije dostojan ni sadašnjosti, ni budućnosti“, poručio je vladika šumadijski Jovan.
On je dodao da se Dan državnosti obeležava na onom mestu i na onaj dan kada su se pre 220 godina ustanici okupili oko ideje i rekli da je vreme da brane svoj krst, svoju veru, svoje domove i pragove.
„Na njihovoj mučeničkoj krvi mi danas počivamo“, istakao je vladika Jovan.
Više državnih funkcionera, kako je najavljeno, obratiće se na skupu.
Golubovi na Kalemegdanu, hor ispred Hrama Svetog Save
Povodom Dana državnosti u Karađorđevom parku u Beogradu održana je svečanost na kojoj su policijski hor i orkestar, u pratnji basiste Mihaila Šljivića, intonirali himnu Srbije.
Svečanost je počela nešto posle 14 časova kod Spomenika Karađorđu, a pored himne „Bože pravde“, sopran Vesna Đurković je u pratnji hora izvela i rodoljubivu numeru „Oj Srbijo mila mati“.
Dan državnosti Srbije obeležen je i na Kalamegdanu gde su posle plesnog performansa sa tvrđave pušteni golubovi mira.
Pored spomenika Pobedniku devojčice iz Beobaleta i Dečijeg kulturnog centra izvele su koreografiju i raširile zastavu Srbije dugu nekoliko metara, koja se vijorila uz intoniranje numere „Ovo je Srbija“.
Ceremoniji su prisustvovali mnogobrojni prolaznici.
Čestitke funkcionera
Ministar spoljnih poslova i potpredsednik Vlade Srbije Ivica Dačić čestitao je građanima Srbije Dan državnosti, uz poruku da je taj praznik podsetnik na to koliko je važno čuvati i braniti slobodu i nezavisnost.
”Pre tačno 220 godina, u Orašcu, Srbija je krenula putem borbe za slobodu i izgradnje svoje moderne države. Sretenje je naš najveći državni praznik kada slavimo vekovnu težnju našeg naroda za slobodom i nezavisnošću i kada se sećamo svih koji su ugradili sebe u državnu tradiciju Srbije“, naveo je Dačić, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Navodeći da Srbija svakog 15. februara ima čime da se ponosi, jer je „snažna i slobodna zemlja“, a njen narod „ima jasnu perspektivu života u miru i stalnom napretku“, Dačić je istakao i da Sretenje „uvek podseća koliko je važno da čuvamo našu slobodu i našu nezavisnost, jer one nam nisu date zauvek, njih uvek moramo da gajimo, i da branimo ako treba“.
„Tako i danas, kada se pred našom generacijom postavljaju veliki izazovi, koje rešavamo misleći i na naše slavne pretke, a još više na naše mlade generacije na kojima Srbija ostaje“, naveo je Dačić.
Dačić je svim građanima Srbije poželeo da provedu praznik u miru i porodičnoj slozi, i pozvao ih na nastavak zajedničke izgradnje „slobodne, nezavisne i jake Srbije”.
Ranije jutros, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković, kao izaslanik predsednika Srbije, upisao se u Spomen knjigu, nakon polaganja venaca kod Spomenika neznanom junaku na Avali, a povodom obeležavanja Dana državnosti.
Venac je položio u pratnji načelnika Generalštaba generala Milana Mojsilovića i komandanta Garde brigadnog generala Nikole Dejanovića.
„Sloboda je bila i ostala i biće ideja vodilja i glavna vrednost za koju su se borile, bore i za koju će se boriti generacije građana Srbije, napajajući se primerom junaštva srpskih ustanika iz 1804. i 1815. i mudrostima poltičke i diplomatske veštine ustavobranitelja iz 1835. godine. Srpskom narodu i svim građanima Srbije država je bila i biće garant slobode, a sloboda šansa za razvoj i napredak. Živela Srbija!“, upisao je Selaković u spomen knjigu.
Ceremonija je otpočela intoniranjem državne himne Republike Srbije „Bože pravde“ i minutom ćutanja.
Dan državnosti Srbije se obeležava 15. i 16. februara.
Po hroničarima, 15. februara 1804, ustanici predvođeni Đorđem Petrovićem-Karađorđem, na Zboru u Orašcu, odlučili su da pokrenu Prvi srpski ustanak.
U narednih nekoliko godina ustanička vojska, porazila je otomanske snage i oslobodila gotovo celu teritoriju Beogradskog pašaluka, čime je poćelo stvaranja srpske države.
U Kragujevcu je, takođe 15. februara, ali 31 godinu kasnije, 1835. donet Sretenjski ustav, koji je po navodima hroničara bio jedan od najdemokratskijih ustava tog vremena.
Povodom Dana državnosti Srbije – Sretenja, brojni muzeji i ustanove, poput Narodnog muzeja Srbije, Galerije Matice Srpske i Državnog arhiva Srbije, održali su juče izložbe u prisustvu državnih zvaničnika.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare