Šta piše u izveštaju EK: Zastrašivanje novinara, pritisci na sudstvo…

Vesti 20. okt 202113:57 8 komentara
EU, EK, Evropska komisija
Aris Oikonomou/AFP

U utorak je objavljen Izveštaj Evropske komisije (EK) o napretku Srbije u kojem se naglašava da, u skladu sa ciljem pristupanja EU, "srpske vlasti moraju da stave veći naglasak na proaktivnu i objektivnu komunikaciju s EU, koja je glavni politički i ekonomski partner Srbije". Kada je reč o slobodi izražavanja, navodi se da je postignut ograničen napredak usvajanjem i pokretanjem ograničenog broja mera u okviru akcionog plana u vezi sa za medijskom strategijom. Međutim, visoki zvaničnici nastavili su verbalne napade na novinare, a slučajevi pretnji i nasilja i dalje zabrinjavaju, navodi se u izveštaju.

U izveštaju se podseća da se većina medijskih udruženja povukla iz Radne grupe za bezbednost novinara u martu 2021. godine, navodeći kao razlog govor mržnje i kampanje klevete protiv novinara i predstavnika civilnog društva, uključujući i šefa poslaničke grupe vladajuće stranke u parlamentu. Ovi verbalni napadi u parlamentu dogodili su se čak i nakon usvajanja kodeksa ponašanja u decembru 2020.

„Sveukupno okruženje za nesmetano ostvarivanje slobode izražavanja još uvek treba dodatno ojačati u praksi“, piše u izveštaju.

Tokom parlamentarnih debata korišćen je zapaljiv jezik protiv političkih protivnika i predstavnika drugih institucija koji izražavaju različita politička gledišta, istraživačkih medija, organizacija civilnog društva i poslanika u Evropskom parlamentu.

U martu 2021. godine, administrativni odbor Skupštine Srbije, zadužen za nadzor primene novo usvojenog kodeksa ponašanja, odbacio je prve slučajeve pritužbi predstavnika civilnog društva, konstantovano je u izveštaju. Ovaj odbor je prvi put u aprilu 2021. utvrdio kršenje kodeksa 10 u slučaju verbalnih napada na političare iz opozicije.

Zastrašivanje novinara

Slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima i dalje izazivaju zabrinutosti, posebno na lokalnom nivou, navodi se u izveštaju.

Povezane vesti

Uprkos razlikama u broju, zbog različitih metodologija, dva glavna medijska udruženja u Srbiji zabeležila su porast broja napada i pritisaka na novinare 2020. godine u odnosu na 2019. To je takođe navedeno u izveštaju ombudsmana za 2020. godinu, podseća se.

Stalna Radna grupa za bezbednost novinara nastavila je da pomaže u poboljšanju razmene informacija između policije, tužilaštva i medijskih udruženja, konstatuje se u izveštaju i dodaje da je Vlada takođe osnovala novu radnu grupu za bezbednost novinara, koja izveštava premijera i uključuje predstavnike medija.

Osim periodičnih sastanaka, radna grupa se sastajala nekoliko puta po hitnoj osnovi kada su prijavljeni slučajevi napada na novinare i objavljena saopštenja za javnost.

Pod pokroviteljstvom nove radne grupe, 24-časovna SOS telefonska linija za izveštavanje o napadima i pritiscima na novinare postala je operativna u martu 2021. Nova veb platforma vezana za bezbednost i zaštitu novinara pokrenuta je u aprilu 2021.

Ombudsman, je u avgustu 2021. predstavio svoj rad na uspostavljanju centralne baze podataka o napadima i pretnjama medijima. Međutim, ističe se da operacionalizacija baze podataka još nije završena.

Nakon sugestija iznetih u radnoj grupi, vlada je kategorisala novinare kao prioritetna grupa u procesu vakcinacije protiv kovida-19.

Izvršena je analiza krivičnog zakona, uključujući nacrte izmena i dopuna za poboljšanje zaštite novinara, navodi se.

Takođe se konstatuje da se većina medijskih udruženja povukla iz grupe za bezbednost novinara u martu 2021. godine, navodeći kao razlog nedostatak zvanične reakcije na verbalne napade na novinare u kontekstu tekućeg slučaja organizovanog kriminala.

Predsednik Vučić javno je pozvao na prestanak napada i puštanje medija da rade svoj posao. Isto je naknadno saopštilo i Ministarstvo kulture i informisanja. Premijerka je predstavnike medija pozvala da se ponovo pridruže radnoj grupi, navodi se u izveštaju.

O izborima 2020. godine

Nakon redovnih parlamentarnih izbora 21. juna 2020, koje je posmatrala ODIHR -ova Specijalna misija za procenu izbora, ODIHR je 7. oktobra 2020. objavio konačni izveštaj.

Izveštaj je potvrdio ključni nalaz ODIHR-a iz preliminarne izjave, posebno da su izbori provedeni efikasno, uprkos izazovima koje predstavlja pandemija kovid-19, ali je dominacija vladajuće stranke, uključujući i medije, bila zabrinjavajuća.

U izveštaju se takođe napominje da je potrebno rešiti mnoge prethodne preporuke ODIHR -a, uključujući izbornu administraciju, medije, finansiranje kampanje, rešavanje sporova i sankcije za kršenje izbora.

Pritisci na sudstvo

U izveštaju se ističe da su pritisci na sudstvo i tužilaštvo i dalje veliki. Vladini zvaničnici, uključujući i najviše nivoe, i poslanici nastavljaju da javno komentarišu tekuće sudske postupke i da napadaju pojedine sudije i tužioce, piše u izveštaju EK.

Izjave o tekućim slučajevima i naizgled koordiniranim uvredljivim kampanjama i napadima na sudije i tužioce nastavile su se u glavnim medijima i tabloidima, ali zabrinjavajuće i iz vlade i parlamenta, uključujući i tokom rasprava o izborima za pravosuđe, dodaje se.

Poslanici su negativno uticali na javno mnjenje i poverenje u pravosuđe i pojedine sudije, ocenjuje EK u izveštaju.

„Efikasne sankcije za neprikladan uticaj na sudije i tužioce i napadi na pojedince ili komentare javnosti koji podrivaju njihovu nezavisnost i ugled i neadekvatni su i ne primenjuju se“, piše u izveštaju i dodaje da mehanizam praćenja sa ciljem promene ove prakse tek treba da se uspostavi.

Ojačati nezavisnost REM-a

Nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije (REM) potrebno je ojačati kako bi mu se omogućilo efikasno čuvanje pluralizma medija, ističe se u izveštaju i dodaje da su relevantne mere predviđene medijskom strategijom koja će se sprovesti do 2022.

„Nakon što je REM izabrao svog predsednika u decembru 2020. godine – funkcija je bila upražnjena od 2016. godine – jedan član REM-a podneo je ostavku, navodeći kao razlog nedostatak transparentnosti izborne procedure i kritikujući pasivnost REM u obavljanju svoje osnovne funkcije regulisanja elektronskih medija“, piše u izveštaju.

REM je saopštio da je veliki deo vremena na TV kanalima dat analitičarima za koje se činilo da su politički pristrasni.

Govor mržnje i diskriminatorna terminologija često se koriste i tolerišu u medijima i njima se retko bave regulatorna tela ili tužioci, piše u izveštaju.

Verbalni napadi i klevetničke kampanje protiv novinara su nastavljeni. Savet za štampu nastavilo da beleži kršenja novinarskog kodeksa profesionalnog ponašanja u štampanim medijima, dodaje se.

„Ponovljene izjave visokih državnih zvaničnika o svakodnevnom i istraživačkom radu novinara sprečavaju stvaranje okruženja u kojem se sloboda izražavanja može neometano ostvarivati“, piše u izveštaju.

U toku je nekoliko pravnih sporova i postupaka uključivanjem Telekoma Srbija – čiji je većinski vlasnik država – i privatnih kompanija, kako u Srbiji tako i u inostranstvu, u kontekstu velike koncentracije medijskog tržišta u Srbiji, navodi se u izveštaju.

Učestalo odbijanje javnih organa da otkriju informacije ili njihovo administrativno ćutanje, nakon zahteva podnetih u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, nastavilo je da ometa rad novinara, dodaje se.

„Politički i ekonomski uticaj na medije i dalje je izvor zabrinutosti. Medijska strategija u Srbiji predviđa izmene medijskih zakona, koje će se sprovesti do kraja 2021. i 2022. godine radi rešavanja pitanja transparentnosti vlasničkih struktura i pravičnosti u finansiranju medijskog sadržaja i oglašavanja iz državnih izvora“, navodi se.

Postojeće smernice za sufinansiranje medija zahtevaju procenu da li su učesnici u pozivu za podnošenje predloga imali mere koje su nametnuli državni organi, regulatorna tela ili samoregulatorna tela zbog kršenja profesionalnih i etičkih standarda.

„Međutim, štampani mediji sa najviše kršenja novinarskog kodeksa profesionalnog ponašanja koje je zabeležio Savet za štampu Srbije o dalje su sufinansiranji, posebno na lokalnom nivou“, piše u izveštaju.

Preduzete su mere u vezi sa privatizacijom novinske agencije Tanjug, kako je predviđeno medijskom strategijom. Proces privatizacije medijskog sektora tek treba da se završi, konstatuje se.

„Medijska strategija takođe naglašava odsustvo odgovarajućih kriterijuma i mehanizama za procenu postojanja pluralizma medija u Srbiji, i identifikovali su mere čiji je cilj rešavanje ovih pitanja“, piše dalje u izveštaju.

Nedostatak sigurnosti novinara na radnom mestu i uređivačko okruženje, koje favorizuje „tabloidizam“, nije pogodno za poboljšanje novinarskih standarda i otpornost na dezinformacije, ocenjuje se.

Pandemija kovid-19 rezultirala je pogoršanjem ekonomske situacije medija u Srbiji, pogođenih kritičnim smanjenjem prihoda od oglašavanja, dodaje se.

Poslovno okruženje otežano birokratijom

Institucionalno i regulatorno okruženje i dalje predstavlja izazov, navodi se u izveštaju. Iako se broj hitnih parlamentarnih procedura smanjio, zakoni i podzakonski akti/uredbe u vezi sa poslovanjem i dalje se usvajaju uz vrlo bliske rokove za konsultacije, ostavljajući nedovoljno vremena da preduzeća doprinesu pripremi politike, a posebno da se pripreme za promene koje utiču na njihovo poslovanje.

Uprkos čvrstom pravnom okviru o javnim nabavkama i kontroli državne pomoći, sprovođenje ovih politika ostaje slabo, ocenjuje se.

„Štaviše, poslovno okruženje i dalje je otežano birokratijom, političkim uplitanjem i ograničenom efikasnošću javne uprave“

Na lojalnu konkurenciju negativno utiče velika neformalna ekonomija.

Državno vlasništvo se postepeno smanjuje ali državno prisustvo ostaje veliko usred upornih slabosti u upravljanju, navodi se.

Trenutno upravljanje ovim preduzećima ostaje pod snažnim političkim uticajem. Ovo uključuje i neregularno imenovanje v.d. rukovodilaca, piše u izveštaju.

„Međutim, u septembru 2020. NBS je kupila oko 40 odsto petogodišnjih korporativnih obveznica državnog Telekoma Srbija (u vrednosti od približno 200 miliona evra) na sekundarnom tržištu odmah po njihovom izdavanju, što je izazvalo zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti i potencijalnog izbegavanja pravila državne pomoći“, piše u tekstu.

Dodaje se da su potrebni dalji napori na sveobuhvatnom obezbeđivanju nezavisnosti NBS i zabrani monetarnog finansiranja u skladu sa pravnom tekovinom EU.

„Finansijski rezultati društvenih preduzeća mogu implicirati povećanje fiskalnih rizika, npr. u slučaju snažno rastućih nivoa duga koji profitiraju od implicitnih državnih garancija“, piše u izveštaju.

Institucionalni okvir koji podržava nova ulaganja je slab, navodi se i dodaje da zakonodavni okvir tek treba da bude u potpunosti usvojen u skladu sa smernicama i komunikacijama EU u ovoj oblasti.

U izveštaju se naglašava da nije postignut napredak u pripremi novog zakona o zaštiti konkurencije.

„Što se tiče institucionalnog okvira, Komisija za zaštitu konkurencije (ZKP) je pravno nezavisan organ nadležan za sprovođenje pravnog okvira. Proteklih godina, ZKP je izgradio reputaciju operativno nezavisne institucije. Međutim, transparentnost rada institucije treba ojačati i odluke treba sistematski objavljivati“, piše u izveštaju.

Nadalje, zbog nekoliko pravnih sporova i postupaka koji su u toku sa Telekomom Srbija u vezi sa navodnom pravednom praksom konkurencije, ZKP je posebno istražila pojedinačno izuzeće restriktivnog sporazuma između Telenora i državnog Telekoma. CPC je doneo pozitivnu odluku u aprilu 2021. godine, sa oštrim osporavanjem konkurencije, navodi se i ističe da je odluka objavljena 14. oktobra 2021.

5G

U izveštaju se navodi i da je važno da Srbija potpiše i sprovede memorandum o razumevanju o planu 5G za digitalnu transformaciju, čiji je cilj dalje usklađivanje sa primenom paketa alata EU za mere za smanjenje rizika o bezbednosti 5G mreža.

U oblasti elektronskih komunikacija i informacionih tehnologija, zakon o elektronskim komunikacijama tek treba da se usvoji. Izabran je novi upravni odbor nacionalnog regulatora RATEL bez ikakvih daljih pomaka u vezi sa operativnom nezavisnošću regulatora. Nije bilo pomaka ni u pogledu administrativnih kapaciteta regulatora, koji ipak zahtevaju jačanje, posebno u analizi tržišta.

„Što se tiče implementacije zaštitnih mera konkurencije, teškoće u pristupu korisnika-infrastrukture operatora – uključujući optička vlakna, kanale, stubove i tamna vlakna javnih operatera, zajedno sa ograničenjima koja nameću zakoni o zaštiti životne sredine i opštinskom planiranju, i dalje postoje – posebno na nivou lokalne uprave“, ocenjuje se u izveštaju.

Administrativni i inspekcijski kapaciteti resornog ministarstva i dalje su niski i zahtevaju jačanje, navodi se.

Srbija se priprema za aukciju frekvencija 5G, najavljenu za kraj 2021. godine, usvajanjem relevantnih podzakonskih akata za raspodelu radio-frekvencija u frekvencijskim opsezima 700, 3400 i 3800 MHz, navodi se u izveštaju EK.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare