Šta se sve zamera Srbiji u izveštaju Evropskog parlamenta

Vesti 20. apr 202318:07 47 komentara
Tanjug/AP Photo/Jean-Francois Badias

Evropski parlament pozdravlja činjenicu da je članstvo u EU i dalje strateški cilj Srbije, navodi se u kompromisnom tekstu amandmana na izveštaj EP o napretku Srbije. "I u tom kontekstu pozdravlja imenovanje novog ministra za evropske integracije, naglašava činjenicu da će napredak u vladavini prava i osnovnim pravima, funkcionisanju demokratskih institucija, posvećenosti zajedničkim evropskim pravima i vrednostima i normalizaciji i deeskalaciji odnosa sa Kosovom, odrediti dinamiku procesa pristupanja". Kako se navodi, posebno je važno usklađivanje zajedničke spoljne i bezbednosne politike EU, a posebno u vezi sa ruskim ratom protiv Ukrajine.

U tekstu se navodi i da EP očekuje formiranje „novog snažnog pregovaračkog tima za pristupanje EU u Srbiji“, a pozivaju se vlasti i „da razviju planove za izgradnju kapaciteta u sprovođenju procesa pristupanja EU“.

POVEZANE VESTI

Izražava se žaljenje zbog „i dalje niskog nivoa usklađenosti Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU“, koji je, navodi se, pao sa 64 odsto u 2021. na 45 odsto u avgustu 2022, posebno kada je u pitanju rat Rusije protiv Ukrajine.

U amandmanima se naglašava da je Srbija jedna od retkih evropskih zemalja koje se ne pridržavaju sankcija EU protiv Rusije, i pozivaju se vlasti da pokažu nedvosmislenu privrženost međunarodnom pravu, vrednostima EU i da se usklade sa restriktivnim merama EU protiv Rusije. EP ponavlja svoj stav da pristupni pregovori sa Srbijom treba da napreduju samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama vezanim za EU

Srbija se poziva da obezbedi efikasnu primenu sankcija koje je donela EU protiv Rusije i Belorusije tako što će se suprotstaviti bilo kakvom zaobilaženju ili pokušaju zaobilaženja istih.

U tekstu se izražava žaljenje što je 2022. Evropska komisija primetila nazadovanje u jednom od pregovaračkih poglavlja, posebno u poglavlju 31 o spoljnoj, bezbednosnoj i odbrambenoj politici. Podvlači se činjenica da Srbija, kao zemlja kandidat, mora da se pridržava principa i politike EU. Podrška bilo kojem ratnohuškačkom autokratskom režimu mora prestati.

Ipak, primećuje se usklađivanje Srbije sa EU u glasanju za relevantne rezolucije Generalne skupštine UN i suspenziju Rusije iz Saveta za ljudska prava. Takođe se pozdravlja podrška Srbije teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, ali se izražava žaljenje zbog činjenice da Srbija dosledno ne uspeva da se uskladi sa restriktivnim merama EU.

Pozdravlja se usklađivanje Srbije sa restriktivnim merama EU protiv Belorusije zbog njene uloge u ruskoj invaziji na Ukrajinu, merama protiv bivšeg ukrajinskog rukovodstva, kao i pomoć Srbije i koraci preduzeti u pružanju humanitarne pomoći Ukrajini.

Izražava se, ipak, žaljenje, što Vlada Srbije često bira da ne objavi javno svoju odluku da se uskladi sa ovim merama.

Bliski odnosi s Rusijom

Kritikuje se „kontinuirani bliski odnos i partnerstvo Srbije sa Rusijom“, što, kako se navodi, postavlja pitanja o strateškom pravcu Srbije i ometa ekonomski i politički razvoj.

EP je zabrinut zbog stepena do kojeg ruski zvaničnici utiču na neke odluke srpskih javnih institucija, a osuđuju se i državni zvaničnici i kampanja uticajnih medija koji pokušavaju da podriju proces integracije u EU.

„Izražava se duboko žaljenje zbog činjenice da su neke ključne komponente srpske spoljne politike direktno u suprotnosti sa stavovima EU, uključujući potpisivanje Plana konsultacija između ministarstava spoljnih poslova Srbije i Rusije, kao i sastanke s visokim zvaničnicima iz Rusije koji se nalaze na listi sankcija EU“, navodi se u amandmanima.

U izveštaju se spominje i imenovanje Aleksandra Vulina za direktora Bezbednosno-informative agencije (BIA).

„Izražava se zabrinutost zbog imenovanja direktora Bezbednosno-obaveštajne agencije (BIA) Aleksandra Vulina, koji je poznat po svojoj anti-EU i prokremljskoj retorici i koji je u prošlosti delio sa ruskim vlastima informacije o sastancima ruske opozicije u egzilu. Zabrinutost je i zbog navoda o prisluškivanju pripadnika ruske opozicije u Beogradu od srpskih vlasti“, navodi se.

Naglašava da bi svaka saradnja koja doprinosi autoritarnim i antidemokratskim praksama u Rusiji ili Srbiji bila štetna za budućnost odnosa EU i Srbije i naglašava da su međusobno poverenje između Srbije i EU i istinska posvećenost Srbije evropskim integracijama od suštinskog značaja u kontekstu tekuće ruske agresije na Ukrajinu. Ponavljaju se pozivi vlastima Srbije da obezbede više transparentnosti o ulozi i aktivnostima tzv. Humanitarnog centra u Nišu i odmah prekinuti svaku saradnju, posebno vojnu, sa Rusijom.

Pominje se i saradnja sa iranskim režimom.

„Zbog saradnje Srbije sa autoritarnim režimom u Iranu i gostovanja njihovih visokih predstavnika u Beogradu u isto vreme dok iranski režim brutalno guši masovne proteste svojih građana. EP poziva Srbiju da se kredibilno distancira od antidemokratskih režima“, naglašava se u izveštaju.

Opada podrška građana evrointegracijama

Podseća se i da se procesi pristupanja EU prvenstveno zasnivaju na istinskoj spremnosti zemlje kandidata da se pridržava vrednosti i principa EU.

„Izražava se zabrinutost zbog nedavnog trenda opadanja javne podrške za članstvo u EU u Srbiji koja dostiže najniži broj ikada i rastuće podrške ruskom režimu koji je rezultat dugogodišnje anti-EU, odnosno proruske političke retorike koja je široko rasprostranjena putem medija koje kontroliše vlada, kao i od vladinih zvaničnika i grubog neuspeha zvaničnih strana da se suoče i pomire sa prošlošću Srbije. Osuđuju se napadi političara i javnih zvaničnika na EU i određene države članice, posebno na Francusku i Nemačku“, navode u amandmanima.

Kako se dodaje, to smanjenje podrške direktno je povezano sa sve većim prisustvom drugih međunarodnih aktera.

„Srpske vlasti se pozivaju da promovišu otvorenu diskusiju zasnovanu na činjenicama o pristupanju Evropskoj uniji, žali se što su pozivi EU Srbiji da poštuje obaveze kao zemlja kandidata prikazani kao ucena od strane najviših srpskih zvaničnika, a pozivaju se zvaničnici Srbije i EU da prioritetno aktivno saopštavaju prednosti članstva u EU“, kaže se u delu amandmana.

U izveštaju se podseća da je EU glavni politički i ekonomski partner Srbije i daleko najveći donator.

„Poziva se EU da preispita obim finansijske pomoći koju pruža Srbiji u slučaju kontinuirane podrške antidemokratskim režimima i nesvrstanosti sa restriktivnim merama EU i zajedničkoj spoljnoj politici, a poziva se i Evropska komisija da osigura da su svi rashodi EU u potpunosti u skladu sa njenim strateškim ciljevima i interesima“, naglašava se.

Poslanici pozivaju Vladu Srbije, Evropsku komisiju, države članice EU i Delegaciju EU u Srbiji da „sprovode aktivniju i efikasniju strategiju komunikacije kako bi promovisali ulogu i prednosti pristupanja EU i projekata i reformi koje finansira EU za stanovništvo u Srbiji i da preduzme mere za suzbijanje dezinformacija o EU“.

„Pozivaju se srpski politički lideri da koriste jasnu i nedvosmislenu komunikaciju o evropskom putu Srbije i bliskom odnosu sa EU, Narodna skupština da podrži evropsku budućnost Srbije, a ponavlja se spremnost Evropskog parlamenta da zajedno sa srpskim poslanicima učestvuju u komunikacijskim aktivnostima kako bi se EU i Srbija približile“, poručuju iz EP.

Usklađivanje s viznom politikom

U amandmanima se pozdravljaju i koraci koje je preduzela Srbija da se uskladi sa listom zemalja koje nisu članice EU čijim državljanima su potrebne vize za EU ​​i poziva na dalje hitno usklađivanje, posebno sa tim trećim zemljama sa prisutnim neregularnim migracijama ili bezbednosnim rizikom za EU.

Podseća se da je takvo usklađivanje od ključnog značaja za ukupne odnose EU i Srbije, uključujući i upravljanje migracijama i održivosti bezviznog režima.

Napominje se da je Srbija od jeseni 2022. godine ukinula bezvizne režime sa šest zemalja, uključujući i one koje su identifikovane kao prioritetne (Indija, Tunis, Burundi i Kuba), što je dovelo do smanjenja broja građana ovih zemalja koji ulaze u zemlje članice EU neregularno i podnose zahtev za azil. „Poziva se Srbija da nastavi da doprinosi upravljanju mešovitim migracionim tokovima ka EU tako što će efikasno sarađivati sa svojim susedima, uključujući Kosovo i države članice EU uz puno poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda“, kaže se.

U izveštaju se pohvaljuje dobra saradnja Srbije sa EU po pitanju upravljanja ilegalnim migracijama, uključujući nastavak dobre saradnje sa Fronteksom i otvaranje pregovora za zaključivanje šireg sporazuma.

Pozdravlja se i kontinuirano aktivno učešće Srbije i pozitivan doprinos misijama i operacijama EU u okviru Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike.

Jednim amandmanom se pozdravlja usvajanje novih zakona o pravosuđu u Skupštini Srbije.

„Naglašava se da proces reformi treba da se nastavi kroz usvajanje relevantnog implementacionog zakonodavstva u skladu sa najboljim evropskim praksama, uz punu implementaciju preporuka Venecijanske komisije i u skladu sa ustavnim rokovima, a primećuje se potreba da se stanovništvo blisko poveže sa procesom reformi kako bi se povećao njegov demokratski legitimitet“, navodi se.

Napominje se da „prema mišljenju više organizacija civilnog društva i nezavisnih pravnih eksperata, zakoni o pravosuđu i dalje ostavljaju prostor za nedopušten uticaj izvršne vlasti na njegov rad, dok Nacionalna konvencija o EU navodi da stavovi civilnog društva o pravosuđu možda nisu dovoljno uzeti u obzir“. Pozivaju se javne institucije Srbije da prioritetno ojačaju garancije za nezavisnost i efikasnost pravosuđa i na potpuno usklađivanje sa Venecijanskom komisijom.

Srpske vlasti se podsećaju da će biti potreban značajan i konkretan napredak koji će se meriti u odnosu na dosadašnje i stvarno sprovođenje reformi vladavine prava, sudske prakse, poštovanja osnovnih prava i rada javnog tužilaštva.

U izveštaju se pozdravlja usvajanje mera za poboljšanje izbornih uslova i medijskog okruženja uoči izbora u aprilu 2022. kao rezultat međupartijskog dijaloga koji je omogućio Evropski parlament. Međutim, sa žaljenjem se konstatuje da je paralelni dijalog o izbornim uslovima „bez spoljnog posredovanja” pretio da ugrozi međustranački dijalog koji je omogućio Evropski parlament.

„Pozdravlja se spremnost svih konstruktivnih snaga, posebno opozicije, da učestvuju u radu Narodne skupštine i spremnost Narodne skupštine da nastavi ovaj dijalog, naglašava se da je cilj dijaloga unapređenje rada Narodne skupštine Srbije i da su sve strane pozvane da doprinesu tom cilju.

Kodeks ponašanja u Skupštini

Podseća se na važnost poštovanja poslovnika u Narodnoj skupštini, uključujući blagovremeno organizovanje parlamentarnih debata i održavanje reda u Skupštini tokom ključnih političkih debata, uključujući posebnu sednicu parlamenta o Kosovu.

„Izražava se žalost što se i dalje koristi zapaljivi jezik protiv političkih protivnika, civilnog društva, medija i predstavnika drugih institucija tokom parlamentarnih rasprava, uključujući i vladine zvaničnike. Još jednom se poziva nova Narodna skupština da ne toleriše takvu praksu i da efikasno sprovodi svoj Kodeks ponašanja. Ponavlja se važnost praćenja skupštinskih procedura, kao i održavanja ugleda parlamenta. Poziva se predsednik Narodne skupštine da se pridržava skupštinskih procedura“, naglašava se u amandmanima.

U izveštaju se konstatuje zaključak posmatračkih misija da su parlamentarni izbori 3. aprila 2022. predstavili različite političke opcije, ali je primećen niz nedostataka na terenu, u smislu favorizovanja nekih opcija. Izražena je žal zbog neuravnoteženog medijskog izveštavanja, pritiska na birače, uključujući korisnike socijalnih beneficija i subvencija, i zloupotrebe javnih funkcija, koja je i dalje prisutna tokom izborne kampanje.

„Postoje i ozbiljni navodi o manipulaciji biračkim spiskom na koje nije dat adekvatan odgovor institucija, a izražava se i politička zabrinutost što je za utvrđivanje konačnih rezultata vanrednih parlamentarnih izbora bilo potrebno 93 dana. Pozivaju se srpske vlasti da obezbede da se izborni rezultati utvrđuju efikasno i transparentno u budućnosti“, navedeno je u amandmanima.

Pozdravlja se i učešće svih relevantnih političkih aktera na prevremenim parlamentarnim izborima, što je, kako se navodi, rezultiralo pluralističkijim parlamentom. Međutim, izražava se žaljenje zbog kašnjenja u finalizaciji izbornih rezultata i u formiranju novog parlamenta i vlade, što je rezultiralo kašnjenjem u donošenju važnih odluka, uključujući reforme vezane za EU.

Pominje se sve češće korišćenje hitnih procedura za usvajanje zakona u Skupštini i nedostatak rasprave o izveštajima nezavisnih institucija.

U izveštaju se konstatuje „određeni napredak u borbi protiv korupcije“.

Rezultati u slučajevima Krušik, Jovanjica, Belivuk

„Ponavlja se poziv Srbiji da pruži ubedljive rezultate u slučajevima od visokog javnog interesa, uključujući Krušik i Jovanjicu, kao i slučaj i Belivuk. Izražava se zabrinutost zbog malog napretka u ovim slučajevima od prošlogodišnjeg izveštaja i zbog navoda da je Darko Šarić vodio međunarodnu kriminalnu organizaciju dok je bio u zatvoru u Srbiji. Naglašava se činjenica da su potrebni ‘dokaziviji’ napori i politička volja da bi se postigli opipljivi rezultati, posebno u pogledu teškog i organizovanog kriminala, sa efikasnim istragama, krivičnim gonjenjima i pravosnažnim presudama, uključujući zamrzavanje i oduzimanje imovine stečene kriminalom“, naglašava se.

Ponovo se upućuje poziv na rešavanje slučaja nezakonitog rušenja privatne imovine u naselju Savamala u Beogradu.

„Napominje se da je osuđeni policajac preuzeo isključivu odgovornost za ceo slučaj, a poziva se vlast da u potpunosti istraži slučaj i bez odlaganja krivično goni sve odgovorne osobe“, navodi se u izveštaju.

Dalje se naglašava i da je poštovanje ljudskih prava ključni element demokratije i napretka na evropskom putu.

Napominje se da „adekvatan zakonodavni i institucionalni okvir Srbije za očuvanje osnovnih prava treba da se primeni u praksi“. A pozivaju se i srpske vlasti da intenziviraju svoje napore da zaštite i promovišu ljudska prava, posebno u vezi sa određenim ranjivim grupama, uključujući jačanje institucija za ljudska prava, kao i istragu i krivično gonjenje počinioci kršenja ljudskih prava.

EU podstiče Srbiju da neguje okruženje u kome evropske vrednosti i pristupi mogu da se razvijaju i postanu dosledni stavovi u širem srpskom društvu i koje može pomoći u ispunjavanju evropskih aspiracija nacije.

Pohvaljuje se Vlada Srbije za konstruktivan proces javnih konsultacija sa civilnim društvom i organizacijama za ljudska prava o povlačenju Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima u decembru 2022. godine nakon snažne reakcije javnosti. Ali se napominje da je ovo drugi put da je Vlada uvela vrlo kontroverzne odredbe, uključujući legalizaciju upotrebe biometrijskih kamera za prepoznavanje lica kupljenih od Kine. Poziva se Vlada da uvede moratorijum na biometrijski nadzor u javnim prostorima i masovnu obradu biometrijskih podataka građana dok se ovo pitanje ne usaglasi na nivou EU.

A šta je sa slobodom govora?

U izveštaju se izražava i žaljenje zbog daljeg pogoršanja u oblasti slobode izražavanja, većeg broja slučaja govora mržnje i kampanje klevetanja i sve većeg broja strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP tužbe) u zemlji.

„Ponavlja se da su zastrašivanje pritiskom, uznemiravanje, govor mržnje i napadi na aktiviste, novinare i medijske kuće, neprihvatljivi, pozivaju se vlasti da istraže i krivično gone sva takva krivična dela, uključujući ona protiv istraživačke kuće KRIK i dnevnog lista Danas, i da se stvori okruženje u kojem sloboda izražavanja može istinski da se razvija“, kaže se u izveštaju.

No, primećuje se i „kontinuirana nekažnjivost u slučajevima ubistva Slavka Ćuruvije, napada na Milana Jovanovića i na TV ekipu i novinare koji pokrivaju ekološka pitanja, kao i napade na lokalne medije“. Izražava se i zabrinut zbog izveštaja o zloupotrebi javnog novca za sticanje vlasništva nad medijima i njihovo navodno korišćenje kao sredstvo za zauzimanje medija u Srbiji.

Žali se i „zbog zloupotrebe medija od strane vladajuće većine za sticanje nepoštene političke prednosti, napad na političke protivnike i širenje dezinformacija“. Poziva se na veću transparentnost vlasništva nad medijima i finansiranja medija, uključujući njihovo stavljanje na raspolaganje javnosti, kao i na stvaranje okruženja koje omogućava nezavisnim i istraživačkim medijima da pristupe finansiranju i bezbedno rade.

Osuđuje se i otvaranje kancelarije RT-a (Russia Today) u Beogradu i pokretanje njegovog onlajn servisa vesti na srpskom jeziku pored već dostupnog međunarodnog emitovanja na engleskom. Srpske vlasti se pozivaju da se suprotstave hibridnim pretnjama i u potpunosti usklade sa odlukom EU o obustavi radiodifuznih aktivnosti Sputnjika i RT-a, a poziva se i na napuštanje proruskog izveštavanja, u duhu posvećenosti Srbije integraciji u EU.

Pozivaju se i vlasti da se pozabave nedostatkom političkog pluralizma na javnom servisu, kao i u celom medijskom spektru.

Žali se što je pluralizam bio prisutan samo tokom predizborne kampanje, a izražava se i zabrinutost zbog zakasnele implementacije medijske strategije i povezanog akcionog plana.

(Ne)funkcionisanje REM-a

Naglašava se važnost poboljšanja funkcionisanja i nezavisnosti REM-a, u skladu sa međupartijskim dijalogom, a Narodna skupština se poziva da obezbedi da nezavisna regulatorna tela budu ovlašćena da efikasno vrše svoje nadzorne uloge.

Primećuje se činjenica da je REM dodelio četiri nacionalne frekvencije kanalima koji imaju istoriju kršenja novinarskih standarda, uključujući upotrebu govora mržnje i obmanjivanje javnosti, posebno u slučaju Hepi televizije, nepoštovanje upozorenja izdatih od REM-a, kao i širenje dezinformacija i podržavanje narativa Kremlja o ruskom ratu u Ukrajini. Konstatuje se novi otvoreni poziv za dodelu frekvencija i dozvola nacionalne televizije i poziva da se peta licenca dodeli kroz transparentan i nepristrasan proces bez nepotrebnog odlaganja i u skladu sa međunarodnim standardima slobode medija.

Slučaj Telekom

Ponavlja se i zabrinutost zbog dominantne tržišne pozicije Telekoma Srbije, gde je većinski deoničar država i zbog navoda da ga vladajuća stranka, kako se navodi, koristi za povećanje uticaja na medijsko tržište u Srbiji.

„Takođe je zabrinutost za jednake uslove kada je u pitanju konkurentno okruženje medijskog tržišta. U tom kontekstu, naglašava se važnost napretka u oblasti politike konkurencije EU. Postoji zabrinutost zbog eventualnog državnog finansiranja Telekoma Srbije, koje kompaniji daje nepravednu konkurentsku prednost i doprinosi opadanju stanja nezavisnih medija u Srbiji“, navodi se u amandmanima.

S tim u vezi, poziva se Evropska komisija da ispita zajam Evropske investicione banke (od 70 miliona evra) Telekomu Srbija s obzirom na navodnu zloupotrebu njegovog dominantnog položaja na tržištu.

Naglašava se i važnost okvira koji omogućava organizacijama civilnog društva da rade slobodno i učestvuju u kreiranju politika na inkluzivne i smislene načine. Pohvaljuje se i rad Nacionalnog konventa kao efikasnog instrumenta u tom pogledu i pozdravlja usvajanje Nacionalne strategije za podsticajno okruženje za razvoj civilnog društva i akcionog plana za sprovođenje strategije za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva i poziva na njeno sprovođenje bez kašnjenja.

Pozdravlja se i veća zastupljenost nacionalnih manjina u novom parlamentu, ali se i pozivaju svi novoizabrani članovi parlamenta da osiguraju zaštitu prava nacionalnih manjina i sprovođenje zakona u praksi. Pozdravlja se imenovanje ministara iz reda nacionalnih manjina i održavanje redovnih izbora za savete nacionalnih manjina u novembru 2022. godine.

Poziva se i na sveobuhvatniji odgovor na svako nasilje nad ženama koje je obuhvaćeno Istanbulskom konvencijom.

Pozdravlja se i prvi Evroprajd marš u jugoistočnoj Evropi koji je održan u Beogradu. Međutim, žali se zbog kontradiktorne i nejasne komunikacije srpskih vlasti, uključujući početnu zabranu marša. Osuđuje se klevetanje organizatora i učesnika Evroprajda od nekih članova vlade i nekih medija koji blagonaklono izveštavaju o vladi, osuđuju se i svi verbalni napadi i pretnje protiv organizatora i učesnika Evroprajda u nedeljama koje su prethodile manifestaciji.

Takođe se sa zabrinutošću primećuje da su istrage, krivično gonjenje i kazne za govor mržnje, pretnje i napade na pripadnike LGBTI zajednice često neadekvatni i pozivaju institucije na pojačane mere u borbi protiv zločina iz mržnje prema LGBTI osobama. Poziva se takođe da se Nacrt zakona o istopolnim zajednicama dostavi Skupštini.

Pozdravlja se i usvajanje novog opšteg protokola za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja, podstiče se Srbija da poboljša položaj sve dece, posebno one iz osetljivih grupa i sa smetnjama u razvoju, a takođe se poziva na usvajanje nacionalnog akcionog plana za prava deteta, pošto je prethodni istekao 2015. godine i na izmenu Porodičnog zakona kako bi se izričito zabranilo fizičko kažnjavanje dece u porodici i zabranili dečji brakovi.

Implementirati sporazume iz dijaloga

Ponavlja se puna podrška specijalnom predstavniku EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavu Lajčaku, a pozivaju se Srbija i Kosovo „da se uključe u ovaj dijalog u dobroj veri i u duhu kompromisa kako bi postigli sveobuhvatan, pravno obavezujući sporazum o normalizaciji njihovih odnosa na osnovu principa međusobnog priznavanja u skladu sa međunarodnim pravom i bez daljeg kašnjenja“.

U izveštaju se poziva na punu implementaciju, u dobroj veri i blagovremeno, svih relevantnih sporazuma sa obe strane, uključujući i osnivanje Zajednice srpskih opština. Veruje se da će konačno i sveobuhvatno rešenje unaprediti saradnju, stabilnost i prosperitet u širem regionu, navodi se u amandmanima.

Pozivaju se obe strane da pokažu liderstvo i budu spremne da donesu neophodne odluke koje vode ka napretku u dijalogu i pomirenju između njihovih društava, a naglašava se da trenutno geopolitičko okruženje čini još važnijim prevazilaženje nasleđa prošlosti i uključenje u smislene pregovore, navodi se.

Naglašava se da je normalizacija odnosa prioritet i preduslov za pristupanje EU. „Priznaje se povećan angažman obe strane i pozivaju vlade Srbije i Kosova da se uzdrže od bilo kakve akcije koje bi mogle da podriju poverenje između strana i dovede u opasnost konstruktivan nastavak dijaloga“, kaže se.

Podseća se i da je „uzdržavanje od ratne retorike i agresivnog pristupa spoljne politike prema susednim zemljama preduslov za normalizaciju regionalnih odnosa“.

Najoštrije se osuđuju sve radnje koje ugrožavaju stabilnost i dovode u pitanje proces pomirenja.

„Duboka je zabrinutost zbog tenzija na severu Kosova i neprihvatljive pucnjave na pravoslavno Badnje veče i nekoliko drugih nasilnih incidenata usmerenih prema Srbima na Kosovu. Osuđuje se proizvoljno pritvaranje političarke Rade Trajković na prelazu Merdare u decembru 2022 i poziva na transparentne i temeljne istrage ovih incidenata i pozivanje počinilaca na odgovornost. Podseća se na zajedničku odgovornost za mir i vladavinu zakona svih ljudi na Kosovu, a izražava zabrinutost zbog navoda o ulozi organizovanih kriminalnih grupa koje deluju na severu Kosova i njihovim navodnim vezama sa državnim strukturama u Srbiji“, navodi se u amandmanima.

Podvlači se i „da neuspeh u efikasnom rešavanju tenzija u odnosima između Srbije i Kosova povećava rizik od destabilizacije u regionu“ i pozdravlja posvećenost Srbije procesu normalizacije.

Izražava se zabrinutost zbog stalnog zagađenja vazduha i pozdravlja novi plan o zaštiti od zagađenja vazduha. EP ponavlja svoje pozive srpskim vlastima da hitno ubrzaju implementaciju ovih planova za kvalitet vazduha.

Ponavlja se zabrinutost da se nekoliko mesta u Srbiji često nalazi na listi najzagađenijih područja na svetu u pogledu kvaliteta vazduha, posebno u velikim gradovima i industrijskim područjima kao što su Beograd, Smederevo, Bor i dolina Kolubare i Tamnave, a pozivaju se vlasti da brzo preduzmu mere za poboljšanje kvaliteta vazduha, posebno u velikim gradovima i industrijskim područjima.

Naglašava se da su fosilna goriva suvišna u „ekonomiji bez ugljenika“ i pozdravlja najavljene napore za diversifikaciju energetskih izvora, poboljšanje energetske efikasnosti i povećanje energetske nezavisnosti. U izveštaju se ponavlja zabrinutost zbog projekata proizvodnje električne energije iz uglja koje finansira Kina i njihovog uticaja na životnu sredinu i kvalitet vazduha.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare