Sva sela u Gadžinom Hanu bez vode, a leto tek počelo: Kopanje za vodom kao kopanje za blagom
Sva 34 sela u Opštini Gadžin Han su bez vode. Nakon proglašenja vanredne situacije obilazi ih jedna cisterna sa pijaćom vodom, ali su potrebe veće. Biće još veće, kažu u Opštini u kojoj ovogodišnju situaciju na izvoriština nazivaju najekstremnijom, a leto je tek počelo.
Rušila je mostove, pravila probleme jer je plavila tada moćna Kutinska reka. Sada tako ne izgleda, korito je skoro prazno.
Snimke sa izvorišta nemamo, ali imamo opis, i u njima je, takođe, sve manje vode.
"Osamdeset odsto manje vode na izvorištima u odnosu na prošlu godinu", kaže predsednik Opštine Milisav Filipović.

A i prošle godine je to bilo nedovoljno i bilo je vanredno. Vanredna situacija zbog vode za Gadžin Han je redovna. Uvek je neko selo u problemu. Ove je godine, međutim, vanrednija.
"Ove godine je to dosta ekstremnije. Mi smo ranijih godina imali problem u šest, sedam sela. Sada imamo bukvalno u sva 34 sela problem sa vodosnabdevanjem", navodi predsednik.
A leto je tek počelo.
Kruži jedna cisterna sa pijaćom vodom za 6.000 ljudi širom opštine, nakon proglašenja vanredne situacije očekuju pomoć i dodatne cisterne od ponedeljka.
U međuvremenu, voda za piće se kupuje, za ostalo je nema.

"Pa moram vodu da nosim. Teško je. Ti nemaš vodu da opereš ruke, da opereš stvari", kaže meštanka Snežana Suljić.
Da se situacija popravi donose se vanredne mere, a šta je do vanredne situacije dovelo, u Gadžinom Hanu objašnjavaju na različite načine.
"Zadnjih šest, sedam zima nemamo snegova, nemamo prolećne kiše, i to je sve uticalo na nivo voda u rezervoaru Suve planine", kaže predsednik Opštine.
Meštanka Snežana smatra drugačije:
"Slušajte ljudi. Nije to ništa ni do koga. To je kriza što nas je Bog nešto kaznio. Nema kiše, nema snega, odakle voda."
Jedno od tumačenja je, međutim, da je problem ipak rešiv. U ovom je mestu rađena je nova vodovodna mreža u fazama, ali nije stigla do svih, jedan završeni krak nije ni pušten u korišćenje, pa su još vezani za staru i mrežu koja je često u kvaru.
"Tako da non-stop negde nešto curi, teče, ide niz put... To je katastrofa. Da li je baš nedostatak u izvorištu, ili i to malo vode što imamo se gubi do domaćinstava, ovi koji su odgovorni bi trebalo da znaju", navodi Marina Marinković Marković.
Odgovorni sada nalažu i meru da nema zalivanja bašti, ko uopšte i ima vode. U gradovima, gde se zaliva ukrasno bilje, to je rasipanje, a zalivanje bašti od kojih žive u ovom kraju je osnovna potreba.

"Nije isto, ne može to da se poredi. Ovo je jedna od najsiromašnijih opština u Srbiji. I to malo što ljudi sade u dvorištima doprinosi kućnom budžetu. Evo naše domaćinstvo se potrudilo da pronađemo bunar koji smo koristili pre desetak godina i da ga sada opet koristimo", kaže Marinković Marković.
Za one koji žive u Gadžinom Hanu kopanje za vodom je značajno jer sada ima značaj kopanja za blagom.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare