Transparentnost: Gradski propisi sadrže koruptivne rizike

author
Beta
01. jul. 2024. 13:04
transparentnost-srbija-n1
N1 | N1

Analiza 60 gradskih propisa pokazala je da svi sadrže koruptivne rizike, a da su neki od njih takvog karaktera da mogu prouzrokovati ozbiljnu štetu gradskom budžetu i imovini, saopštila je danas Transparentnost Srbija (TS), predstavljajući analizu rizika od korupcije u propisima, koji su doneli Beograd i još 27 gradova.

Programski direktor TS Nemanja Nenadić objasnio je da je smisao analize da se utvrdi da li u nekom aktu lokalne samouprave nije urađeno sve kako treba što može, i dovodi, do korupcije, kako bi se to ispravilo i predupredilo.
Podsetivši da javna rasprava podrazumeva učešće građana, on je naveo da čak 58 odsto gradova uopšte nije uredilo javnu raspravu u donošenju svojih propisa, strategija, akcionih planova, budžeta i svega drugog što lokalne samouprave donose.

Kako je naglasio, to se u principu ne može prevazići primenom postojećih opštih pravila i zakonskih rešenja, jer za mnoge propise nije naveden način kako će se konsultovati građani i obaviti javna rasprava.

"Na primer, Zakon o budžetskom sistemu to nije propisao kad je reč o budžetu, pa je apsolutno neophodno da svaki grad i opština donese akt kojim će da uredi ovo pitanje", istakao je Nenadić.

Gradovi imaju obavezu da svojim aktima urede javnu raspravu, što su, ukazao je Nenadić, i uradili na načelnom nivou u svojim statutima - ali to nije dovoljno, jer ne znači da je razrađena cela procedura i koja će prava imati učesnici rasprave.

On je rekao da su dobro radili gradovi koji su pratili modele Stalne konferencije gradova i opštinam, ali bilo je modela koji su primenjivani selektivno.

Pa tako, ilustrovao je, ako je je predviđeno da javna rasprava traje 30 dana, određivali su period od sedam do 30 dana,  što znači da neki akt kod donošenja "može da se provuče da ga građani ne vide".

Govoreći o finansiranju udruženja na konkursima, Nenadić je naveo da je tek oko trećine gradova donelo opšti akt o tome, dok su drugi doneli posebne odluke za razne kategorije - socijalna zaštita, sport.

Prema njegovim rečima, i tamo gde postoji akt, u izrazitoj manjini su gradovi koji unapred precizno uređuju kriterijume i vrednovanja, što omogućava da se oni "prilagode" određenom dobitniku.

Uz to, naveo je, u petini slučajeva je ostavljena mogućnost da se novac iz gradskog budžeta dodeli "naročito važnim" projektima bez konkursa.

"Apsurdna je situacija da se pozivamo na Hamurabijev zakonik, na Dušanov zakonik, a nismo još uvek svesni koliko je normativna delatnost važna i koliko dobra normativna delatnost služi kao prevencija", naglasio je Robert Sepi, navodeći da ova analiza rizika od korupcije u lokalnim propisima nije "lov na veštice".

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama