Trovači vazduha odavno su poznati, rešenja zasad samo u neispunjenim obećanjima

Vesti 05. jan 202320:17 1 komentar

Vazduh u Srbiji je već toliko dugo toksičan, da je postalo uobičajeno. Iako je ova zima jedna od najtoplijih, po pitanju aerozagađenja može da parira nekim prethodnim.

Nova godina, stari, hronični problem. Po zagađenosti prednjačimo, kao da se takmičimo. Beograd je danas u jednom momentu bio 18. na listi prestonica sa najlošijim vazduhom.

Na svu sreću, dunuo je vetar, odneo otrove, ali ne i njihove izvore. Oni su tu gde jesu decenijama.

Tu su rudnici koji su blizu naseljenih mesta, kao i saobraćaj.

termoelektrana nikola tesla TENT
N1

Tu je sektor energetike koji nikako da se transformiše i uvede obnovljive izvore energije, ukazuje Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije.

„TENT je najveći trovač Srbije, odnosno EPS, ložeći ne lignit, nego energent koji je nastao mešanjem sa zemljom, vlagom i mazutom“, objašnjava Jovanović.

Problem je i što nema konkretnih poteza i u oblasti gasifikacije i termoizolacije domaćinstava, ističe Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održiv razvoj.

„Devedesetih godina mi smo imali jednu proliferaciju povratka, u tim urbanim, koncentrisanim zonama, povratka na fosilna goriva i na drvo. Praktično, preko 60-70 odsto populacije se greje na izuzetno lošim grejnim telima, koje ne obezbeđuju dovoljno sagorevanje“, podseća on.

N1

Poznato je sve već dugo, samo kao da država situaciju ignoriše. Ali evo – pre skoro mesec dana usvojila je još jedan akcioni plan, to jest program zaštite vazduha, ovog puta za period od 2022. do 2030.

„To je sjajna stvar, ali treba da znamo da je 2022. prošla“, kaže Milenko Jovanović.

„Da ništa nije po njemu urađeno. Da je 2023. započela, ali da budžet za 2023, usvojen tih dana, gde sigurno nema onog novca koji je planiran akcionim planom, u okviru tog programa“, dodaje on.

A bilo je novca da se nešto preduzme do sad, kao na primer od eko takse, koja je prethodnih godina trošena na druge stvari. Osim toga, samo u 2021. nije naplaćeno oko sedam milijardi dinara od zagađivača.

Predsednik obećava – uložićemo 12 milijardi evra

Kao da životna sredina donosiocima odluka nije prioritet, pa su stručnjaci skeptični. Sa druge strane, predsednik je pred praznike uveravao i njega i ostale građane – biće para. I više od onoga što predviđa novi program zaštite vazduha.

„E ako je samo 2,6 milijardi evra, e toliko ćemo da uložimo (…) Mi smo planirali 12 da uložimo. Stvarno je tako“, rekao je Vučić.

Konstatovao je usput predsednik – lepše živimo nego pre, kada je ekologija postala najveća briga. Sa tim se ne bi se složila struka jer, baš uglavnom u zemljama koje ne mogu da se pohvale blagostanjem, vazduh predstavlja problem.

Pa je u prvih pet dana 2023. ceo Balkan kao neko ostrvo – Evropa se zeleni, prostor nekadašnje Jugoslavije narandžast i crven. Naročito je loše u Bosni i Hercegovini čiji je glavni grad već satima u top pet najzagađenijih na planeti.

Bar u muci nismo sami.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare