Filološko društvo "Reči" i časopis "Novorečje" pokrenuli su konkurs pod nazivom "Srpska reč godine". Konkurs je otvoren juče, a jedan od ciljeva konkursa je pojačano usmeravanje pažnje na naš jezik i na to kako aktuelni događaji menjaju jezik.
„Ovo je jedna od inovacija srpskih lingvista. Biraju se reči u tri kategorije ‘Reč godine’, ‘Nova reč godine’ i ‘Laž i reč godine’. Ideja je da na tri različita plana pokažemo jezičke promene ali i promene vezane za društvena, politička i kulturna dešavanja. Tako bi, na primer, ‘Reč godine’ mogla biti bilo koja reč srpskog jezika ili izraz koji uveliko postoji u jeziku, a koja se u određenom kontekstu, a van jezičkih dešavanja, ponovo aktueizovala u određenom trenutku. ‘Nova reč’ bi trebalo da bude neka reč koja je ‘skovana’ ili je skoro ušla u srpski jezik, najčešće iz engleskog jezika i kojom se imenuje neki novi predmet ili pojava“, rekla je za N1 Jovana Jovanović, naučna saradnica u Institutu za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti.
Treća kategorija „Laž i reč“ na konkursu je nova.
„‘Laž i reč’ je jedna interesantna, nova kategorija u srpskoj lingvistici, poznata kao ‘anti-reč’ ili ‘ne- reč’. ‘Laž i reč’ zapravo zamagljuje svojim oblikom i simantičkim sadržajem smisao onoga što bi trebalo da se kaže. To je zapravo zloupotreba jezika ili laganje jezikom i na taj način se saopštavaju neke ublažene informacije koje bi bile prijemčivije uhu slušaoca. Na primer,’ specijalna vojna operacija’ umesto ‘rat’, ‘pucnjava’ umesto ‘masakr’, elita za rijaliti, ‘ekonomski tigar’ za ne tako razvijenu ekonomiju“, navela je Jovanović.
Ona je, takođe, navela da su svi svetski jezici pod velikim leksičkim uticajem engleskog jezika i to zbog tehnoloških inovacija i stalnog dodira sa njim.
„Verujemo da će predložene reči u kategoriji ‘Nova reč’ biti anglicizmi. To nisu nove reči koje su nastale naporom nekog pojedinca, pa su nastale kao nove, nego reči koje su postale veoma aktuelne, kao ‘vaks’-vakcina, antivakseri. Te reči ne opstaju uvek u jeziku ali u velikom broju da. Primera radi, u oksfordski rečnik su ušle reči selfi, bindžovanje, to su sve reči koje su ostale i u našem jeziku i nismo im našli zameni.“, objasnila je Jovanović.
Čuvati jezik ne znači nužno izbegavati strane reči, objasnila je Jovanović i to kako je rekla, pogotovo ne na nivou leksike.
„Tuđice i strane reči ne mogu pokvarti jezik, ali bi sa druge strane svi, na svim nivoima, od medija, jezika politike, zapravo, trebalo bi mnogo poslenika da se angažuje da unapredimo jezik i da budemo na boljem putu nego na kojem smo sada“, istakla je ona.
Ima dosta slučajeva, objasnila je Jovanović, u kojima smo se svi mi, na neki način, adaptirali na ‘anglo-srpski jezik’.
„Nama je danas sasvim prirodno da spiker kaže ‘moje ime je’, a u duhu našeg jezika je ‘ja sam taj’ ili ‘zovem se tako i tako’, zatim, ‘pitao me je da se udam’, umesto zaprosio me je, to su sve direktni prevodi engleskih konstrukcija koje utiču na duh jezika“, objasnila je stručnjakinja.
Jovanović je istakla da se na nivou novih reči jezik se danas brže menja, ali da kada je u pitanju gramatički sistem, kako je navela, „srž jezika, do promena ne dolazi lako“. Međutim, poslednjih decenija ekspanzijom interneta i društvenih mreža srpski jezik se sve brže menja i upliv novih reči je sve veći.
Svi oni koji su zainteresovani za konkurs „Srpska reč godine“ mogu predložiti reč godine za neku od tri kategorije na sajtu filološkog društva ili na njihovim društvenim mrežama.
Komentari ()
Vidi sve komentare