Međunarodni dan borbe protiv korupcije obeležava se 9. decembra, a u Srbiji pod sloganom "U koštac, na čistac". O stanju u Srbiji, kada je korupcija u pitanju, više od izveštaja Evropske komisije i organizacije Transparentnost Srbija govori slogan „korupcija ubija“ koji je iznedren na protestima zbog pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Kada bi se uhvatila u koštac i „isterala na čistac“ šta se desilo u Novom Sadu, Srbija bi dobrim delom otklonila zamerke i ispunila preporuke Evropske unije, navedene u godišnjem izveštaju Evropske komisije za 2024. godinu.
Direktor Agencije za sprečavanje korupcije Dejan Damnjanović na današnji dan kaže da kao najvažnije projekte ove institucije izdvaja potpisavanje sporazuma sa ministarkom prosvete, otvaranje jedinica u tri grada i to što si izneli izbore u decembru i junu.
U toku su i izmene zakona, na osnovu preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Saveta Evrope (GREKO). Damnjanović za RTS ističe da se tri zakona sprovode na osnovu preporuka, a da je najvažniji Zakon o sprečavanju korupcije, i dodaje da su sve preporuke sproveli i da se on nalazi u Ministarstvu pravde, gde čeka dalju proceduru.
Evropska komisija, komentarišući korupciju u Srbiji, ocenjuje da je napravljen izvestan napredak u odnosu na prošlu godinu, u koji se ubraja i usvajanje nove Strategije za borbu protiv korupcije (2024–2028) u julu ove godine. Međutim, prateći akcioni plan tek treba da se usvoji i započne njegovo sprovođenje, napominje EK.
Evropska komisija konstatuje ono što i sami građani u mnogim istraživanjima potvrđuju – korupcija je rasprostranjena u mnogim oblastima.
Istraživanje IPSOS-a objavljeno 3. decembra pokazuje da je 14 odsto građana izdvojilo korupciju kao najveći problem u društvu.
„Potrebna je jaka politička volja za delotvorno rešavanje problema korupcije, kao i snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou“, piše u izveštaju EK.
A odgovor pravosuđa je takav da je broj pravosnažnih presuda za predmete korupcije na visokom nivou, novih istraga kao i broj novih optužnica je povećan, ali i dalje postoje prepreke za uspostavljanje jednog stabilnog bilansa rezultata, napominje se u izveštaju EK.
Zato su preporuke iz prošlogodišnjeg izveštaja prepisane u novi – Srbija treba da dodatno poboljša bilans rezultata kada je reč o istragama, krivičnom gonjenju i pravnosnažnim presudama u predmetima korupcije na visokom nivou, uvaži sve preporuke koje je dao GREKO i usvoji i sprovede akcioni plan za borbu protiv korupcije koji prati novu Strategiju.
Evropska unija je kao posebno osetljive na korupciju ističe javne nabavke u Srbiji. Iako konstatuje da su usvojene izmene i dopune poboljšale Zakon o javnim nabavkama, ukazuje i na to da je došlo do povećanog dodeljivanja velikih infrastrukturnih ugovora bez transparentnosti, često prema međunarodnim sporazumima ili kroz posebne zakone.
Istrage protiv korupcije: Manjak tužilaca, slabost u prikupljanju dokaza
Kada su u pitanju istrage protiv korupcije na visokom nivou, Evropska komisija navodi slabosti u pogledu kvaliteta prikupljanja i izvođenja dokaza i rizika od politički motivisanog uticaja.
Za efikasnu borbu protiv korupcije potrebne su jake i nezavisne institucije, a EK upozorava da javno tužilaštvo za organizovani kriminal i dalje ima manjak zaposlenih.
„U specijalizovanoj jedinici za organizovani kriminal u policiji koja istražuje teška krivična dela korupcije nije raspoređen dovoljan broj zaposlenih. Posebna odeljenja u višim javnim tužilaštvima treba da imaju po jednog finansijskog forenzičara, ali su ta mesta i dalje nepopunjena“, piše u izveštaju.
Situacija nije bolja ni u Agenciji za sprečavanje korupcije, u kojoj prema oceni EK, treba povećati ljudske i tehničke resurse da bi svoj posao obavljala na sveobuhvatan način.
Savet za borbu protiv korupcije objavio je informativne izveštaje o stečajnim postupcima i finansiranju putem bespovratnih sredstava, ali vlast još nije uspostavila konstruktivniji odnos sa Savetom, što za EK predstavlja „ozbiljan razlog za zabrinutost“. „Nisu preduzeti koraci za dodatno povećanje budžetskih sredstava i kadrovskih kapaciteta Saveta za borbu protiv korupcije“, piše u izveštaju.
Manjak zaposlenih ima i Državna revizorska institucija, koja je „identifikovala brojne nepravilnosti u oblasti javnih nabavki“, ukazala je Evropska unija.
Pravni okvir za borbu protiv korupcije je uspostavljen, ali ga je potrebno unaprediti kako u pogledu preventivnih mera tako i u pogledu sprovođenja zakona.
Transparentnost Srbija identifikuje iste probleme
Organizacija Transparentnost Srbije je u svom saopštenju navela da je Srbija još jedan Međunarodni dan borbe protiv korupcije dočekala kao zemlja u kojoj tužilaštvo ne ispituje sve sumnje na korupciju, u kojoj se milijarde evra troše bez primene antikorupcijskih mehanizama i u kojoj ne funkcionišu sistemi odgovornosti i transparentnosti.
Opisujući stanje u Srbiji, kada se uzmu u obzir najbitni antikorupcijski parametri, Transparentnost navodi da parlament ne kontroliše Vladu, već da Skupština služi kao automat za izglasavanje Vladinih predloga, a da su i Vlada i Skupština u potpunosti potčinjeni predsedniku Republike, mimo zakonskih i ustavnih nadležnosti.
„Javno tužilaštvo ne ispituje sve argumentovane sumnje na korupciju: Argumentovane i često dokumentima potkrepljene sumnje na korupciju, koje u javnost iznose istraživački novinari, oganizacije civilnog društva ili Savet za borbu protiv korupcije, ostaju neistražene“, saopštila je Transparentnost Srbija.
Dodaje da državnim preduzećima i državnom upravom ne upravljaju profesionalci, izabrani na konkursima već „lako smenjivi vršioci dužnosti“ i „neretko kadrovi koji ne poseduju odgovarajuću stručnost i ne ispunjavaju zakonske uslove“.
Organizacija ističe da Vlada brižljivo održava visok nivo netransparentnosti i podseća da se zbog navodne tajnosti odbijaju zahtevi za obelodanjivanje ugovora i drugih dokumenata.
„Izvođači najvrednijih radova ne biraju se kroz nadmetanja: Posebnim zakonima i preko međunarodnih ugovora zaobilaze se antikorupcijski mehanizmi i obesmišljava Zakon o javnim nabavkama“, kazuje Transparentnost Srbija.
Stalni pad idenksa percepcije korupcije
Srbija je nastavila pad na najznačajnijem globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije u javnom sektoru. U rangiranju za 2023. godinu zadržala je indeks 36, što je najlošije u poslednjih 12 godina, otkako se primenjuje ista metodologija ocenjivanja, saopštila je u septembru Transparentnost Srbija.
Prema objavljenom rangiranju globalne mreže Transparency International, Srbija je na listi pala za tri mesta, na 104. poziciju. Rangirano je 180 zemalja.
Indeks Srbije je za sedam poena manji od svetskog proseka, i čak 28 poena lošiji od proseka EU.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare