Učesnicima protesta i dalje stižu prekršajne prijave: Sumnjamo na Velikog brata

Vesti 17. dec 202119:14 13 komentara

Građanima koji su učestvovali u blokadama u okviru ekoloških protesta širom Srbije i dalje pristižu kazne na kućne adrese "zbog kretanja na kolovozu". Mnogi za te prekršajne naloge kažu da su očigledno nezakoniti, jer većina građana kojima su stigli - tvrdi da tokom protesta nisu ni legitimisani. Pravnici pitaju - kojom je metodom, a da je dozvoljena, utvrđivan identitet kažnjenih, među kojima su u Nišu i liderke SSP-a i Pokreta Dveri. Iz policije - bez objašnjenja.

Po pet hiljada dinara trebalo bi da plate državi „odabrani“ učesnici protesta 4. i 11. decembra jer su se svi protivzakonito kretali kolovozom. Među njima građani, aktivisti, stranački prvaci…

Povezane vesti

„Pre dva dana mi je stigao prekršajni nalog na kućnu adresu“, kaže građanin Niša Dušan Stajić.

Jelena Milošević, predsednica niškog odbora SSP, navodi da „u nalogu piše da sam se kretala kolovoznom trakom u Ulici Nikole Pašića u 14:10, 4.12.2021. godine“.

„Piše da mi je lična karta ‘uzeta’, što naravno nije tačno, jer apsolutno ni jedan službenik me nije legitimisao“, dodaje Dušan Stajić.

Tvrde da policiju nisu videli, a pošto je i predsednik Srbije govorio da je na protestima neće biti, sumnjaju u zakonitost ovakvih prekršajnih naloga.

„Sumnjamo na ‘velikog brata’, odnosno da je to neko snimao i na osnovu toga…“, smatra Stajić.

Sme li se to po zakonu? Da policija, bez obaveštenja, snima građane na skupovima, pa da im posle, za sada zvanično nepoznatom metodom, prepoznaje lica i šalje kazne?

„Po nasem zakonu, takvi uređaji za detektovanje lica i dalje nisu dozvoljeni. Pokušali su poslednjim izmenama zakona da to uvedu, ali to nije uspelo. Dakle, to bi bilo nezakonito. A, niko od policijskih službenika ne bi smeo da snima ljude bez zakonskog osnova“, ukazuje advokat Andrija Krasić.

To bi, kaže advokat, moglo da se desi po Zakonu o krivičnom postupku ili Zakonu o policiji, ali uz poštovanje procedure. U krivičnom smislu, dodaje, samo za pojedina krivična dela i po nalogu suda.

„Ovde konkretno to naravno da nije slučaj. Tako da, ako je policija snimala na taj način učesnike protesta i došla do identifikacije, ta službena lica su počinila krivično delo“, kaže Krasić.

Iz člana 144 Krivičnog zakonika, kaže Krasić, gde u drugom stavu piše da ako neovlašćeni snimak napravi službeno lice, propisana kazna može biti do tri godine zatvora.

N1

„Ono što je interesantno je, kako ovde piše, službena beleška komandira policijske ispostave Medijana, majora policije Petrović Marka. Budući da ja nisam legitimisana, da ja tog dana nisam ni videla policiju, da zvanično policije nije ni bilo, postavlja se pitanje kojom je metodom major policije Petrović utvrdio da sam se u 14:10, baš ja u ulici Nikole Pašića kretala kolovozom“, kaže Jelena Milošević iz SSP.

Na pitanje Policijskoj upravi u Nišu da objasne javnosti kako su utvrđivali identitet prisutnih na protestu, a da ih nisu legitimisali, odgovor nismo dobili. To ostavlja prostor za razne nedoumice i jačanje nepoverenja.

„Priča se već da uveliko koriste one ‘huavej’ sisteme za prepoznavanje lica. Ja nisam krio lice, tako da je možda i to u pitanju. Zato sam sa advokatom dogovorio da napišemo zahtev za sudsko odlučivanje“, navodi Stajić.

„Pitanje je na osnovu kojih dokaza uopšte može da se utvrdi da su izvršili bilo koji prekršaj“, navodi advokat Andrija Krasić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare