Ugovoreni brakovi kod Roma: Svaka treća žrtva rodi pre 18. godine

Vesti 28. mar 202320:41 7 komentara

Koko Dženet iz Romskog centra za žene i decu "DAJE" ocenila je u emisiji Newsnight da veliki broj Roma koji se odluči za ugovorene brakove to radi zbog siromaštva, jer na taj način misli da će popraviti svoju finansijsku situaciju. Međutim, najčešće nije to nije slučaj. "Izlaz is siromaštva je obrazovanje, ne udaja", istakla je Dženet.

Podsetimo, u Višem javnom tužilaštvu u Kruševcu potvrdili su za N1 da vode istragu protiv dvojice muškaraca iz Brusa i Bojnika zbog sumnje da su izvršili krivično delo trgovina ljudima. Mediji su ranije preneli da otac prodao svoju maloletnu ćerku zbog ugovorenog braka za 3.000 evra. U romskom naselju u Brusu potvrdili su nam da su za slučaj čuli i da praksa ugovorenih brakova i dalje postoji.

Dženet je otkrila da je ova devojčica iz Brusa prebačena u Centar za socijalni rad, i nada se da će ova institucija dobro proceniti gde će ova žrtva biti zbrinuta do svoje 18. godine.

Pročitajte još

Iako ugovoreni brakovi nisu deo romske tradicije i kulture, oni su česti. Naglašava da to ne sme biti ničija tradicija.

„Ono što se uvek provlači za ugovorene brakove je siromaštvo. Oni koji to rade možda misle da će tako rešiti jedan deo problema, i da će im deca tako otići u neki bolji život. Međutim, uglavnom to nije slučaj. Devojčice prekidaju školovanje, i ulaze u to samo kao neke vrste robinja u 21. veku. To je zaista nedopustivo“, istakla je Dženet.

Prema njenim rečima, situacija kod pojedinih romskih zajednica je kritična, zbog toga što, prema njenom istraživanju, svaka druga Romkinja je žrtva nasilnog braka pre 18. godine, a svaka treća rodi prvo dete pre 18. godine.

„Dokumentarac koji radim u sklopu Ženske mreže govori baš o problemu ranih brakova, ali zapravo govori o promociji obrazovanja. Radi se o alternativi o kojoj treba da razmišljaju sami dečaci i devojčice, koji mogu da budu žrtve. Ipak, u najvećem broju slučajeva žrtve su devojčice. Nekako, kao da dok su još u stomaku, patrijarhat im je dizajnirao čitav život unapred. Tako se dešava da zbog prekida školovanja nemaju priliku da nastave normalan život. Postaju samo domaćice i majke“, kaže sagovornica N1.

Napominje da školski sistem u našoj zemlji mora odlučnije da reaguje kako bi se zaštitile devojčice koje mogu da budu žrtve ugovorenih brakova.

„Kada se dete ne pojavi više od tri dana u školi, da se proveri šta se tu dešava. Isto i u zdravstvenom sistemu, mora se reagovati kada se sumnja na maloletničku trudnoću. A kada se dođe do maloletničke trudnoće – tu je već kasno“, zaključuje Dženet.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare