Uprkos najavama, analitičari u govoru Vučića u UN nisu videli ništa istorijsko

Vesti 09. jun 202119:22 33 komentara

Dva događaja obeležila su jučerašnji dan. Jedan istorijski - a to je potvrđivanje doživotne kazne zatvora za bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića za zločine u Bosni. Drugi, koji je najavljivan kao istorijski - obraćanje predsednika Srbije pred Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija. Analitičari ipak u predsednikovom govoru nisu videli videli istoriju.

Da će predsednikov govor pred Savetom bezbednosti biti istorijski najavila je predsednica srpske vlade Ana Brnabić.

Na sednici se Srbiji zameralo što nije izručila dvoje članova Srpske radikalne stranke Hagu – Vjericu Radetu i Petra Jojića. Vučić je zatražio da im se sudi u Srbiji. Osudio je zločin u Srebrenici i rekao da su oslobođeni oni koji su činili zločine nad Srbima.

„Uglavnom su Srbi osuđeni i to na kaznu od ukupno 1.138 godina zatvora i osam doživotnih kazni. Istovremeno ni jedan Hrvat nije osuđen za zločin nad Srbima za akcije Medački džep, Bljesak ili Oluja. Politički lukavo od Tribunala je to uviti u formalno pravne okvire“, poručio je u govoru Vučić.

Povezane vesti

Predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić kaže da je Vučić dostojanstveno izgovorio ono što je trebalo i postavio značajno pitanje – šta je sa pravdom za Srbe?

„Odgovore na ta pitanja, naravno, nije dobio niti će ih dobiti. Ali je bitno da to što je rekao ostane zapisano u svesti naših ljudi i naravno u istorijskom pamćenju naše države, time što je rečeno na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija“, ocenjuje Dačić .

Sagovornici N1 predsednikov nastup nisu doživeli kao istorijski. Novinar Milivoje Mihajlović kaže da je to bio jedan predizborni govor.

„U ovom trenutku vi imate, kao posledicu osude Ratka Mladića, jačanje desnice. Oni će reći ‘evo imate Evropsku uniju, to je to što vi, tamo želite da idete, a oni nas…’ On je govorio tako da bude prihvatljiv i za jednu i za drugu i za treću stranu u Srbiji. Ja mislim da je to to. On nije mogao drugačije da govori. To je u ovom trenutku najpraktičniji i najnormalniji govor koji bi mogao da dođe iz Srbije“, smatra Mihajlović.

Stefan Surlić sa FPN-a, međutim, kaže da je to istovremeno i prostor da mi samokritički posmatramo prošlost.

„I uvidimo da su mnogi u ime srpskog naroda počinili gnusne zločine, da se o tome treba otvoreno govoriti, zbog našeg društva, zbog države Srbije, naših građana, budućnosti. To naravno ne znači da ne treba da kažemo da su oni koji su činili zločine prema srpskom narodu i dalje na slobodi“, poručuje Surlić.

Ivan Đurić iz Inicijative mladih za ljudska prava smatra da je sednica Saveta bezbednosti bila prilika da se Srbija prema presudi Ratku Mladiću odredi onako kao što je to učinio sud ali i veći deo sveta. Upitao je i koju presudu suda u Hagu je Srbija izvršila.

„Da li je Šešelju prestao mandat kada je osuđen, na način kako to kaže zakon o izboru narodnih poslanika? Da li su generalima i ostalima oduzeti činovi iz vojske kad su osuđeni pred Tribunalom kao što to Zakon o Vojsci Srbije kaže – da se automatski gube svi činovi ukoliko ste osuđeni na kaznu zatvora. Srbija u potpunosti ignoriše presude Tribunala u Hagu“, podseća on.

Presude za ratne zločine trebalo bi da budu i korak ka pomirenju. A koliko smo tom cilju blizu ili daleko možda govore i nastupi lidera iz regiona upravo na sedici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare