Oglas

Urbanistkinja: Država krši sopstvene zakone, radi za neki privatni interes, borićemo se i za Generalštab

author
M. Ž.
12. nov. 2025. 17:54

"Država je donošenjem leks specijalisa u slučaju Generalštaba pokazala da ne radi u interesu svog stanovništva, nego za neki privatni interes i krupni kapital", kaže za N1 urbanistkinja Božen Stojić. Još jedan problem na koji skreće pažnju su izmene Plana generalne regulacije, prema kojima je moguće promeniti namenu javnih parcela u privatne i prodati ih, bez obzira što na njima, recimo postoje škole, vrtići i drugi objekti javne namene.

Oglas

Studenti i građani održali su u utorak protest ispred kompleksa Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje.

"Moraćemo se boriti, to je izvesno, posebno imajući u vidu ono što smo videli u tekstu na Forbsu, o predugovoru između Vlade Srbije i investitora, i šta su naše neke obaveze... Sama činjenica da je Vlada bila voljna da na tako nešto pristane, nama govori da će ova borba biti žestoka. Država je, pristajući na čitav taj set, pokazala da prihvata tu ulogu nekoga koji će obezbediti da to zemljište pređe u vlasništvo privatnog investitora i da je to neki imperativ", naglasila je Stojić.

Kompleks Generalštaba uključuje i kasarnu 7. puka i staru zgradu Generalštaba.

"Po onome što znamo, to su čitava dva bloka. Uticaj rušenja ta dva bloka i objekata u tom obuhvatu su mnogostruki. Trebalo bi da nismo u situaciji da uopšte razgovaramo o rušenju, ali smo eto, došli u situaciju da se krše zakoni ove zemlje i da ih sama država krši", kaže gošća N1.

Ona je kazala i da ne bi smelo da dođe do rušenja tog kompleksa i da je to poruka koju je važno poslati.

"Da to nije neka varijanta na koju se pristaje uopšte", dodala je.

Na pitanje kome se šalje ta poruka, ako je, kako se vidi, državni vrh za rušenje Generalštaba, a protiv te odluke su se izjasnile međunarodne institucije a i sam Zavod za zaštitu spomenika kulture.

"Tom istom državnom vrhu šaljemo poruku, jer je on preuzeo ulogu koju ne bi trebalo da ima. Ako već imamo državu, ona treba da građanima obezbedi najbolje uslove za život, u kojima možemo da živimo i mi i buduće generacije. Ta država i institucije koje učestvuju u rušenju i prodaji Generalštaba su se odvojile i preuzele glavnu ulogu i ne rade u interesu stanovništva, nego rade za neki privatni, krupni kapital", naglasila je Stojić.

Predsednik Srbije, međutim, uverava da će prodaja Generalštaba poboljšati kvalitet naših života.

"Državnom vrhu je potrebno da se izgradi neki legitimitet za ovakve odluke, važno je obezbediti neki pristanak javnosti kroz medijski narativ. I tu sad imamo zamenu teza da je svaki oblik izgradnje ekonomski rast, da je dobro za našu državu što će neka strana kompanija tu da ostvari enormni profit. Tako se gradi narativ, bez ikakve ekonomske računice", ocenjuje Stojić.

I kaže - ako to ne prolazi, a ne prolazi u slučaju Generalštab, kreće se u neke nasilnije postupke. "Poput ovog leks specijalisa koji je usvojen, što je neki nasilan način stvaranja legitimiteta", rekla je gošća N1.

"Opasne izmene Plana detaljne regulacije"

Stojić kaže da je u toku uvid u izmene Plana generalne regulacije, a povodom usvajanja leks specijalisa za Generalštab.

"Prošle nedelje kada se usvajao leks specijalis, Grad Beograd je stavio na uvid izmene Plana generalne regulacije. Ovo su četvrte izmene plana, koji je takoreći, od 2016. stalno otvoren", rekla je.

I to nije jedini problem. Kako kaže, sada je najveći problem što se pravi suštinska izmena.

"Problem je da se unosi izmena da je moguće da je za sve parcele koje su javna namena, poput škola, vrtića, univerziteta, kao i zelenih površina i šuma, moguće promeniti namenu u komercijalne, uz saglasnost nadležnih institucija. I to se može uraditi i za parcele na kojima već postoje pomenuti objekti", naglasila je Stojić.

A izmenama, dodaje, mogu da se "otključaju" sve parcele koje su bila namenjene za javne potrebe i da se onda one privatizuju i prodaju.

"To je totalna raspodaja lokacija u gradu... Mislimo da će biti najviše ugrožene zelene površine i šume, koje se najčešće parcele koje se smatraju smatraju slobodnim, a mi smo sada grad koji ima svega devet posto zelenih površina, iako po nekoj strategiji bi trebalo da ih imamo 26 posto", podseća Stojić.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama