Oglas

Ilić: Jasno da je i Venecijanska komisija shvatila u kom pravcu su izmene pravosudnih zakona išle

author
N1 Beograd
24. apr. 2026. 17:21

Vladica Ilić iz Beogradskog centara za ljudska prava ocenio je da su preporuke Venecijanske komisije na Mrdićeve zakone napisane jednim vrlo izbalansiranim i umerenim rečnikom i dosta neutralnim, ali je vrlo jasno da je i Venecijanska komisija shvatila u kom pravcu su izmene pravosudnih zakona išle, odnosno da se sve pojave koje su sa stanovišta izvršne vlasti negativne, ukinu.

Oglas

Preporuke Venecijanske komisije na takozvane "Mrdićeve zakone", kaže Ilić, u skladu sa sa onim na šta su u prethodnom periodu ukazivale organizacije civilnog društva i profesionalci u pravosuđu.

Ističe da je Venecijanska komisija iznela niz zamerki i dala devet ključnih preporuka u odnosu na zakone koje mi zovemo Mrdićevim zakonima.

"Venecijanska komisija je ukazala da nije videla u suštini razloge da se odlučivanje o prigovorima vrati u hijerarhiju. Čak je ukazala da u hijerarhijski ustrojenim tužilaštvima moraju da postoje neki zaštitni mehanizmi, da se ne bi tužioci na nižim nivoima obeshrabrili da se žale protiv uputstava koje dobijaju od nadređenih tužilaca i da bi nadležnost za odlučivanje o takvim prigovorima, kao i o prigovorima na godišnji plan rada, trebalo da budu u nadležnosti komisije koja je postojala u Visokom savetu tužilaštva. Odnosno da budu u nadležnosti Visokog saveta tužilaštva, a što je ovim Mrdićevim zakonima ukinuto", objašnjava naš sagovornik.

Venecijanska komisija bila je prilično eksplicitna kada je reč o traženju saglasnosti od Ministarstva pravde kada je reč o međunarodnoj saradnji, pa je rekla da je način na koji je ta odredba formulisana u tom zakonu takav da može da se tumači kao ugrožavanje operativnu autonomije i efikasnosti tužilaštva.

Dalje, u pogledu Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, Venecijanska komisija je isto ukazala da postoje različiti modeli organizovanja tužilaštva, ali da zbog visoke specijalizacije, odnosno stručne specifičnosti tih predmeta, tužioce koji se bave tim predmetima, kao i zbog mandata tih tužilaca, oni ne bi trebalo da budu pod nadležnošću i pod odgovornošću jednog lokalnog, višeg javnog tužioca, a to je viši javni tužilac u Beogradu.

"Kada se čita mišljenje Venecijanske komisije, nekako je jasno da je ono napisano jednim vrlo izbalansiranim i umerenim rečnikom i dosta neutralnim, ali je vrlo jasno da je i Venecijanska komisija shvatila u kom pravcu su ove izmene išle, odnosno da se sve pojave koje su sa stanovišta izvršne vlasti negativne, ukinu. Sećate se da raniji tužilac za visokotehnološki kriminal nije hteo da postupi po nekim nalozima Nenada Stefanovića, pa je to očigledno bio problem kad je Stefanović davao naloge da se hapse neki ljudi zbog navodnog širenja panike u vezi sa upotrebom soničnog oružja. Pa je onda ta komisija Visokog saveta tužilaštva došla do zaključka, sasvim ispravno, da tužilac Stefanović nije nadležan da daje te obavezne instrukcije tužiocu i onda je došlo do ovih Mrdićevih zakona", pojašnjava.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama