Vlast odustala od ideje da kandidatu SNS obezbedi broj 1 na glasačkom listiću

Vesti 04. feb 202218:34 > 21:42 50 komentara
AFP/Andrej Isaković

Skupština Srbije prihvatila je amandman nezavisnog narodnog poslanika Vladana Glišića na Predlog zakona o izboru predsednika Republike, kojim se redosled predsedničkih kandidata na listi i dalje utvrđuje žrebom. Time je vladajuća koalicija odustala od ideje da se redni broj kandidata određuje na osnovu redosleda proglašenja kandidatura, što bi predsedničkom kandidatu vlasti, a izvesno je da će to biti aktuelni predsednik Srbije i Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić, praktično otvorilo put ka poziciji broj jedan na glasačkom listiću.

Povezane vesti:

Ukidanjem žreba prilikom utvrđivanja redosleda kandidata za predsednika Srbije, SNS je izvesno mogao da računa na prvo mesto na listiću na svim nivoima aprilskih izbora (predsednički, parlamentarni i beogradski), jer se opcija da neki drugi izborni učesnik podnese kandidaturu pre naprednjaka graniči sa nemogućim. Ostaje, doduše, mogućnost da izvlačenje kuglica iz bubnja spoji kandidata SNS sa rednim brojem jedan na listi, ali će podjednake šanse za to imati i ostali izborni takmaci.

Poslednji predsednički izbori održani su 2. aprila 2017. godine i na njima je Vučić, kao kandidat vladajuće koalicije, bio šesti na glasačkom listiću. Iskustvo sa tih izbora, kada su naprednjaci sa svojim koalicionim partnerima već prvog dana prikupili i predali skoro 60.000 potpisa podrške birača, govori da će prva podneta kandidatura biti upravo – Vučićeva. A to bi mu, da su izmene zakona usvojene bez pomenutog amandmana, donelo i sigurno mesto broj jedan na glasačkom listiću.

„Redosled predsedničkih kandidata na listiću godinama unazad određivan je žrebom kojim je, bez ozbira na to ko je kada predao kandidaturu i koliki su čiji kapaciteti, svim učesnicima data šansa da budu broj jedan, koji je najatraktivniji iz različitih psiholoških razloga“, istakao je za portal N1 programski direktor Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) Raša Nedeljkov.

Bakarec: Izborni uslovi „kao od tice mleko“

Poslanik Srpske napredne stranke Nebojša Bakarec slikovito je objasnio pozadinu odluke Vlade Srbije da odustane od svog predloga.

„Prihvatanje amandmana govori o širokogrudosti i pravičnosti Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića. Nijedna vlast od 1990. do 2012. godine nije opoziciji ponudila ovako privlačne izborne uslove, što bi narod rekao – kao od tice mleko“, tvrdi Bakarec.

U više od tri decenije dugoj istoriji obnovljenog višestranačja u Srbiji nije se dogodilo da kandidat vlasti bude prvi na listiću, što zbog azbučnog reda što zbog volje žreba.

Pre nego što je uveden žreb, redosled kandidata bio je određivan po azbučnom redu, pa se tako Slobodan Milošević, lider Socijalističke partije Srbije (SPS) koja je vladala od 1990. do 2000. godine, na prvim višestranačkim izborima našao na petom mestu, a 1992. godine na čak 16. poziciji na listi kandidata.

Istorijski muzej Srbije

Slično su prošli i ostali predsednički kandidati tadašnje vlasti – Zoran Lilić bio je osmi na glasačkom listiću 1997. godine, a na ponovljenim izborima nepuna tri meseca kasnije za predsednika je izabran socijalista Milan Milutinović, koji je bio peti na listi.

Isti način utvrđivanja redosleda kandidata važio je i nakon petooktobarskih promena 2000. godine, a period od 2002. do 2004. godine obeležili su u tri navrata neuspeli izbori za predsednika Srbije. Ipak, ni tada kandidati vladajuće Demokratske opozicije Srbije (DOS) nisu zauzeli prvo mesto na glasačkom listiću (Miroljub Labus je bio na petom mestu, a Dragoljub Mićunović na trećem).

Poslednji izbori na kojima je redosled predsedničkih kandidata bio utvrđen po azbučnom redu održani su u junu 2004. godine, a na njima je kandidat vladajuće koalicije (Demokratska stranka Srbije, G17 plus, Nova Srbija i Srpski pokret obnove) Dragan Maršićanin „zadužio“ poziciju broj deset na glasačkom listiću.

Pravila o utvrđivanju redosleda kandidata za predsednika Srbije promenjena su pred izbore 2008. godine, kada je odlučeno da se redni broj kandidata na listi utvrđuje žrebom. Kandidat vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić na tim izborima našao se na trećem mestu na glasačkom listiću, a istu poziciju, voljom žreba, zauzeo je i četiri godine kasnije.

N1/Lazar Lazić

U nastavku teksta možete pogledati listu svih kandidata za predsednika Srbije koji su na izborima od 1990. godine bili na prvom mestu na glasačkom listiću.

9. decembar 1990. godine: Aleksov dr Ljuben-Alen (Grupa građana)

20. decembar 1992. godine: Jezdimir Vasiljević (Grupa građana)

21. septembar 1997. godine: Milisav Banković (Radnička stranka Jugoslavije)

7. decembar 1997. godine: Miodrag Vidojković (Grupa građana)

29. septembar 2002. godine: Vuk Drašković (Srpski pokret obnove)

8. decembar 2002. godine: Vojislav Koštunica (Demokratska stranka Srbije)

16. novembar 2003. godine: Radoslav Avlijaš (Demokratska stranka Otadžbina)

13. jun 2004. godine: Ljiljana Aranđelović (Jedinstvena Srbija)

20. januar 2008. godine: Tomislav Nikolić (Srpska radikalna stranka)

6. maj 2012. godine: Zoran Stanković (Ujedinjeni regioni Srbije)

2. april 2017. godine: Aleksandar Janković (Grupa građana „Za Srbiju bez straha“)

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare