"Vodite računa da plod ispadne u lopatu, a ne u WC šolju": Hiljade žena progovorilo o akušerskom nasilju

Centar za istraživačko novinarstvo objavio je veliko istraživanje akušerskog nasilja, u kojem se nalaze dve priče koje prikazuju problem iz različitih uglova. Jedna od žena koje su progovorile za CINS opisala je kako je izgledao prekid trudnoće u GAK Narodni front i tretman koji je tom prilikom doživela.
CINS je prošlog juna objavio javni poziv ženama da im prijave akušersko nasilje. Epilog je više od hiljadu prijava, koje su stigle na adresu CINS-a, a neki od tih slučajeva dogodili su se pre skoro 50 godina. Čak 97 odsto žena nikada nije prijavilo akušersko nasilje. Ispovesti žena koje su prekinule ćutanje možete pročitati u tekstu "Priče iz porodilišta: Žene koje su prekinule zavet ćutanja".
Novinarke CINS-a su od preko stotinu sudova i tužilaštava tražile dokumentaciju o prijavljenim slučajevima. U samo jednom od 27 slučajeva, koji jasno ukazuju na akušersko nasilje, lekar je kažnjen, dok većina prijava ostaje bez epiloga.
Jedna od žena koja je progovorila za CINS je Vera, koja je 2023. godine čekala svoje prvo dete. Tokom trudnoće je ustanovljeno da je beba razvila simptome Daunovog sindroma, a lekari su savetovali da se trudnoća prekine.
Vera je nekoliko nedelja čekala da je prime u bolnicu. Kada je došla na red, u toku noći je krenula da krvari. Pitala je sestru šta da radi.
„Ona je rekla 'imate toalet, u toaletu sa leve strane se nalaze lopate, znači uzećete lopatu i ići ćete što češće na WC gde ćete se napinjati, vodite računa da plod ispadne u lopatu, a ne u WC šolju, jer u tom slučaju moraćete vi da vadite plod. Kad završite, kad pobacite, donesite lopatu sa plodom kod mene, kako bih ja mogla da odnesem na patologiju i onda ću vas ja odvesti u operacionu salu gde će se završiti revizija, nemojte da brinete oko krvarenja, to je sasvim normalno, krvarićete i eto, to je to'“, priseća se sagovornica CINS-a instrukcija koje je dobila od medicinske sestre.
Kako nije želela da to uradi i zapretila medicinskom osoblju da će ih prijaviti, dobila je odgovor „u četiri sata ujutro ne znam kome ćeš da me prijaviš“.
Prema njenim rečima, objasnili su joj da se to svakodnevno događa, da žene pobace dete i u sobi, ali pošto ju je ona delila sa dve druge žene koje održavaju trudnoću, mora da ide u toalet. Ipak, Vera nije pristala. Na kraju su je ipak prebacili u salu.
Kaže da je krvarila, bila mokra i od vodenjaka koji je pukao, a da niko nije došao da je presvuče ili promeni posteljinu kada se žalila da joj je hladno.
Bila je sama i kada je rodila mrtvo dete.
Seća se da joj je velika pomoć bio doktor Aleksandar Dobrosavljević, koji joj je posle pomogao – presvukao je i objasnio koje procedure sada sleduju.
Posle izlaska iz bolnice, Vera je odjavila svoju zdravstvenu knjižicu. U državnu bolnicu se više nije vratila.
Vera je Zaštitniku građana i Ministarstvu zdravlja prijavila nehuman tretman, zanemarivanje i uvrede. Ove prijave su i dalje bez epiloga. Iz bolnice Narodni front nisu pristali na intervju sa novinarkama CINS-a.
Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije, akušersko nasilje obuhvata fizičko i verbalno zlostavljanje tokom perioda trudnoće i neposredno posle porođaja, podrazumeva ponižavanje, prisilne ili neodobrene medicinske procedure, narušavanje privatnosti i poverljivosti, uskraćivanje informisanog pristanka i lekova protiv bolova, odbijanje prijema u bolnicu, zanemarivanje tokom porođaja koje dovodi do komplikacija opasnih po život, a koje su se mogle sprečiti, kao i zadržavanje majki i beba zbog nemogućnosti plaćanja troškova.
Akušersko nasilje nije prepoznato kao krivično delo.
Kada slučajevi akušerskog nasilja završe pred tužilaštvom ili na sudu, oni se uglavnom vode kao krivična dela lekarske greške, ugrožavanja zdravlja ljudi ili nesavesnog rada.
Novinarke CINS-a su od 108 sudova i tužilaštava zahtevom za pristup informacijama od javnog značaja tražile dokumentaciju u vezi sa ovim slučajevima vođenim u periodu od 2018. do februara 2024. godine. Od sudova su tražile i informacije za krivično delo zlostavljanje i mučenje, ali u tom periodu nisu našle nijedan takav slučaj.
Izdvojile su one koji se odnose na oblast ginekologije i uz pomoć Sanje Radivojević iz Beogradskog centra za ljudska prava analizirale sve u kojima se jasno ukazuje na nehuman tretman prema pacijentkinjama odnosno akušersko nasilje.
Takvih slučajeva je bilo 27. U većini ovih postupaka neko je preminuo – beba, majka, a negde i oboje.
Samo u jednom slučaju je lekar osuđen. Dobio je uslovnu kaznu i zabranjeno mu je da u naredne tri godine radi kao ginekolog u privatnoj klinici.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare