Vojvodić: Motivisan đak retkost, mejnstrim je da se prođe mimo pravila

Vesti 27. dec 202221:49 17 komentara

"Ono što bi trebalo da bude prihvatljivo, danas je to neka vrsta incidenta, danas je takva realnost da je motivisan đak retkost, a mejnstrim je da se prođe mimo pravila i da se u životu uspe", poručila je u emisiji Da razumemo profesorka i članica sindikata prosvetnih radnika Nezavisnost Vesna Vojvodić.

Vojvodić navodi da kada primetite da je požar uhvatio maha, onda moraju da se pronađu instrumenti da bi se taj požar ugasio.

„Problem je dubok i mnogo veći od ovoga što je izbilo na površinu, iz škole je izvučen svaki autoritet, kada škola nije mesto gde mladi dolaze da budu bolji ljudi, nego dolaze kao da je to neko mučilište, kada zaposleni doživlajvaju posao kao posao neportrebno povećanog rizika, kada roditelji doživljava da je njihova uloga mnogo šira neo što bi trebalo, onda shvatimo da mi živimo u sistemu koji nije dobro skrojen“, rekla je ona.

Podsećamo, Radna grupa za prevenciju nasilja usaglasila je ključne mere i aktivnosti koje je potrebno preduzeti u narednom periodu kako bi se unapredio sistem za reagovanje na nasilje, kao i za njegovu prevenciju. Među predloženim merama su brojčano ocenjivanje vladanja od 5. do 8. razreda osnovne škole u toku i na kraju prvog i drugog polugodišta, kao i da ta ocena ulazi u prosek. Predloženo je i odlaganje ispisivanja učenika iz srednje škole ukoliko je protiv njega pokrenut vaspitno-disciplinski postupak, do njegovog okončanja.

„Neke od ovih mera imaju za cilj da malo utegnu procedure, ako pitate da li će to da nas oslobodi problema, mislim da ove mere to ne mogu da postignu“, smatra Vojvodić.

Psihološkinja Nada Korać naglašava da škola i nastavnici treba da budu autoritet, ali ne u smislu autoritarnosti, već, kako je navela, u smislu repera u koji se gleda s poštovanjem koje je zasluženo.

N1

„Mesto koje je dobro za sve, za mene koji sam đak jer će mi dati znanje i za mene kao profesora jer ću moći da realizujem svoje profesionalnao znanje i ljudske kapacitete. Moramo da usmerimo svoju pažnju na najniži kriterijum koji je najbolje definisala učeteljica mog sina pre 30 godina, ona je rekla – u školi će deca prolaziti kroz mnogo toga što će biti teško, škola je takva i mi ne treba da činimo da im ne bude teško, ali moramo da učinimo da u njoj ne doživi ništa ružno. To se često dešava u školi, ne samo deci, nego i nastavnicima“, kaže Korać.

Na pitanje kako se gradi autoritet, psihološkinja kaže da bi bila autoritet mora da izazove poštovanje.

„Kako, mogu silom da probam, ali neće mi uspeti, dete će da sluša ali neće mi verovati. Ono što ja moram da učinim kao nastavnik, moram da se stavim na tačku glediša druge osobe, da vidim sebe kroz njene oči. Drugačije je biti autoritet za dete od sedam, 10, 15 godina. Ne može da se folira, ako lažem autoritet neću biti“, kaže Korać.

Vojvodić kaže da bez obzira na to što je ministar prosvete naglašavao kako škola nije izdvojeno ostrvo u društvu, škola jeste načinjena da deluje kao izolovan sistem, u šta se, dodaje, može uveriti čim uđe u učionicu.

N1

„Mladi vide koji je to sistem vrednosti koji vi celog života sledite. Kad mlad čovek vidi da to u društvu ne porlazi, onda doživi sudar s realnošću da im kažete učite, to je vaš put, a oni vide da je put kada ne biste baš da studirate kako treba i onda izmislite da je vam je kongresni centar mesto gde ste završili fakultet. Što bi vas upozoravala da ne prepisujete, kad je jedan koji je prepisao doktorat stigao do ministra finansija, deca to vide. Ono što bi trebalo da bude prihvatljivo, danas je to neka vrsta incidenta, danas je takva realnost da je motivisan đak retkost, mejnstrim je da se prođe mimo pravila i da se u životu uspe. Potrebno je učiniti da škole bude mesto gde se obrazuju mladi ljudi, koji će sutra imati dobar put da postanu ono što žele i društvu donesu pozitivnu promenu“, rekla je profesorka Vesna Vojvodić.

Na pitanje da li treba biti strog, Nada Korać odgovara da su alati koji su na raspolaganju – pamet, posvećenost i hrabrost.

„Onaj ko nema sva tri neće biti dobar nastavnik. Jedan primer od pre više od pola veka, moj prijatelj, koji je išao u gimnaziju, imali su profesorku psihologije koja je bila jedina koju nisu mogli da izbace iz takta. Bili su odlični po uspehu, a nemogući po disciplini. Šta god oni da urade nisu uspevali, jednog dana su uzeli sve klupe i stolice i napravili barikade, na mesto katedre stavili su kofu i metlu i ušli iza barikade. Ona je pogledala, upisala čas, ušla među njih i počela da predaje, a oni svi stoje umesto da sede i tog trena je zaradila njihovo poštovanje. To je pamet, posvećenost i hrabost, ona se usudila. Ni na nedisciplinu se ne mora reagovati strogošću, može na pametan način. Samo da se ne radi nasilje, to mora biti zabranjeno s obe strane“, kaže Korać.

Verbić: Manjak zainteresovanosti za profesiju nastavnika traje decenijama

Bivši ministar prosvete Srđan Verbić kaže da je jedna stvar autoritet koji se gradi, dok je održavanje discipline sposobnost.

„Možda nisu svi obučeni, možda nisu na fakultetu obratili pažnju na to kako se radi s odeljenjem, kako da ih motivišu za rad, kako da izađu s onima koji su adolescenti. To su veštine koje bi morali da imaju svi nastavnici. Nije najvažnija stvar da nastavnik bude ekspert u svojoj oblasti, mnogo je važnije da zna da radi s odeljenjem, da zna šta da im kaže, da ih sasluša, da gradi autoritet. Te meke veštine su mnogo važnije nego što smo im posvećivali pažnju. Sada se vidi da naši nastavnici uglavnom ne znaju da izađu na kraj s učenicima. To je realan problem“, rekao je Verbić.

Podseća da manjak zainteresovanosti za profesiju nastavnika traje decenijama i dodaje da ima fakulteta na kojima se niko ne prijavljuje za određene profile.

„Sve je manje onih koijima je to prvi izbor, zato imamo nestručnu zamenu već dugo. To je problem i u Beogradu, za određene predmete nemamo nastavnika koji je osposobljen za to. Često to ide na uštrb toga kakve su sposobnosti nastavnika da radi s učenicima. To što je neko inženjer ne znači da će se snaći u učionici. Imamo manje seminara za stručno usavršavanje. Teško je da se motovišu mladi za profesiju, u ovakvom rigidnom sistemu jasno je da to nije profesija za koju će da se otimaju, da će želeti da ulože mnogo u to da postanu nastavnici, treba raditi više na drugim oblicima obrazovanja“, rekao je bivši ministar.

„Da li su deca danas više razmažena, sigurno jesu, nema dileme, želim da ukažem da škole postoje zbog dece, kakva god da su, mi škole treba da prilagodimo njima. Da li su ona kriva, ponajmanje sama, kriva su zbog orkuženja, društva, sistem vrednosti je porblematičan. Odgovornost imaju roditelji, mediji, društvene mreže, ali ne treba da tzražimo odgovornost, jer čak i da je nađemo ništa se neće promeniti“, kaže.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare