Vučićeva poseta Parizu - "poseta nad posetama" ili "kapitalni gubitak za Srbiju"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nalazi se u dvodnevnoj poseti Parizu, a poseta, kako se ocenjuje, pre svega ima privredni i vojni značaj. Kako je danas, između ostalog, rekao Vučić, Srbija nije u stanju da upravlja velikim sistemima, poput metroa u Beogradu, i tu se otvara prostor za francuske kompanije.
On je na poslovnom savetu Francuska - Srbija istakao da je Srbiji potrebna i saradnja sa kompanijama za izgradnju deponija, upravljanje otpadom i u drugim oblastima, sa kojima se sklapaju veliki ugovori na dugi niz godina. Bilo je reči i o saradnji dve zemlje u elektroprivrednom sektoru. Predsednik je najavio i da je Srbija na pragu zaključivanja ugovora sa francuskim proizvođačem aviona Daso o kupovini aviona "rafal". Spominje se broj od 12 aviona, koji bi mogli da koštaju čak tri milijarde evra.
Prorežimski mediji Vučićevu posetu Parizu su nazvali "posetom nad posetama", a bivši ambasador Srbije u Francuskoj Radomir Diklić ocenjuje da je doček koji je Makron priredio srpskom predsedniku normalna procedura kada on poziva u goste svetske državnike i da se radi o uigranoj ceremoniji.
"Poseta je svakako važna za Srbiju, ali ne treba preterivati. I Makron je rekao da je to važna državna poseta, da je Vučić došao na njegov poziv", navodi Diklić.
Potpredsednik SSP Dušan Nikezić kaže da je "ogroman problem što se u prorežimskim medijima svaka poseta ocenjuje kao bezrezervna podrška Vučiću, što nije tačno".
On smatra da Vučićeva poseta "može jedino da predstavlja kapitalni gubitak za Srbiju".
"Vučić je rekao da će večeru u Jelisejskoj palati platiti Francuska, ali to je jedino što će platiti, najveću cenu će platiti građani Srbije kroz nova zaduživanja i davanja najvrednijih resursa. Na kraju se sve završi projektima koji se dogovaraju mimo javnosti", upozorava Nikezić.
Dodaje da ti projekti nisu usvojeni na način na koji bi trebalo da budu, "radi se o strateškim oblastima, i oni su morali da prođu i stručnu raspravu i tenderski proces i da ih usvoji neka legitimna vlada, a ne neka u tehničkom mandatu, i ne može da ih pregovara predsednik".
"Ono što na kraju ostane je da izgubimo najvrednije resurse i steknemo ogromne dugove. Mi nemamo pare ni za jedan od ovih projekata, te nam ostaje zaduživanje. U prva dva meseca ove godine samo na kamate smo dali 53 milijarde dinara, to je 10 kliničkih centara. Otuđujemo najvrednije resurse kroz netransparentne procese. Svaki veliki projekat bi morao da prođe kroz tendersku proceduru", smatra Nikezić.
Ističe da se ovde "kupuje privid podrške Vučiću koji se nalazi usred političke krize u Srbiji".
Nikezić: "Ne postoji nijedan sektor elektroprivrede koji treba da nam razvijaju stranci"
Kada se radi o saradnji sa Francuskom u oblasti elektroprivrede, on smatra da "ne postoji nijedan sektor elektroprivrede koji treba da nam razvijaju stranci, ako neku tehnologiju nemamo, onda treba da je kupimo".
Ukazuje da imamo ogromne rezerve u okviru našeg elektroenergetskog sistema, da bi trebalo da otvorimo sve kopove, kako ne bi uvozili više ugalj".
Podseća da imamo problem sa ogromnim gubicima u prenosnom sistemu, i ako bi revitalizovali 35.000 trafo stanica te gubitke bi znatno smanjili, "i sve to možemo da uradimo sami".
Navodi i da se sa EDF dogovara saradnja u okviru hidroelektrana, "a one su najvredniji resurs trenutno u našoj elektroprivredi".
Diklić: "Makron tačno i precizno pobrojao šta se od Srbije očekuje"
Komentarišući politički aspekt Vučićeve posete, Diklić je rekao da je Makron "juče tačno i precizno pobrojao šta se sve očekuje od Srbije".
Kazao je da je dobro da smo se definitivno odlučili za evropski put, a taj put je opisao kao napredak u oblasti medija, razvoju demokratije, izbornom procesu. Takođe, pomenuo je i Kosovo, rekavši da Banjska ne sme više da se ponovi i da su obe strane učinile male korake, na šta je Vučić reagovao, kazavši da Srbija jeste učinila nešto, ali, kada se radi o ZSO, što je obaveza kosovske strane, stvar se nije pomakla ni za korak. Francuski predsednik je tražio i da se reši problem dinarskog plaćanja na Kosovu.
Dakle, ocenjuje Diklić, pobrojao je sve što se očekuje od Srbije, istakavši da je vrlo važno kako je to Makron poređao.
"Prvo je govorio o tome da put u Evropu znači demokratizaciju društva, fer izbore, slobodne medije. Skrenuo je pažnju da je situacija u BiH veoma važna za Evropu, i da u tom smislu od Srbije očekuje neku kooperativnost", ukazao je Diklić.
Dodao je da "nažalost, nećemo saznati šta su njih dvojica u četiri oka razgovarali, jer kod nas ne postoji običaj da predsednik položi račune parlamentu ili nekom njegovom užem kolegijumu".
"(Vučić) je pokušao da uvede još dva pitanja: ulazak Kosova u Savet Evrope i rezoluciju Generalne skupštine UN o genocidu u Srebrenici i tu je tražio pomoć Francuske", navodi Diklić.
Smatra da kada se radi o ulasku Kosova u Savet Evrope, tu Francuska, koja je jedna od inicijatora Ohridskog sporazuma u kojem piše da Srbija neće sprečavati prijem Prištine u međunarodne institucije, nikako neće promeniti stav, a što se tiče rezolucije o Srebrenici, naglašava da tu glavni posao treba da uradi naša diplomatija - da lobira kod članova, jer se glasa većinom glasova". Ocenjuje da nam tu i ne treba pomoć Francuske.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare