Vuković Vimić: Srbija po učinku u ulaganju u životnu sredinu ide unazad - ali to je globalni trend
Poslednji rezultati Indeksa učinka u zaštiti životne sredine, istraživanje koje sprovode prestižni američki univerziteti Jejl i Kolumbija, pokazuju da se, od 177 zemalja sveta, Srbija nalazi na 69. mestu - što je na samom začelju kada je u pitanju evropski kontinent po održivosti. Kako za N1 ističe profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu i autorka na portalu Klima101 Ana Vuković Vimić, od ukupno 47 indikatora - najproblematičniji kod nas su zagađenje vazduha, očuvanje biodiverziteta i betoniranje.
Oglas
"Podaci najpre govore da je na globalnom nivou veoma mali učinak u oblasti očuvanja životne sredine koja nama pruža uslove za život, odnosno vazduh, vodu i resurse od kojih živimo. Najviše služi da privuče globalnu pažnju, a zapravo 75 odsto zemalja po tom Indeksu imaju učinak ispod broja 50, odnosno ispod od polovine - što je jako loše", obajašnjava Ana Vuković Vimić.
Kako kaže sagovornica N1, Srbija po oblastima koje ocenjuje taj indeks - uticaj na zdravlje, vitalnost ekosistema i doprinos ublažavanju klimatskih promena - nalazi se na 69. mestu.
"Ali, ono što je važno je da se Srbija nalazi na evropskom kontinentu, koji generalno bolje stoji u toj oblasti. I treba da budemo svesni da mi imamo veće kapacitete da se unapredimo nego što pokazuju naši rezultati. Po Indeksu, kada pogledamo tih 47 indikatora, najviše je vidljivo da mi gubimo zaštićena područja, naročito vlažna područja. A nekada smo ih imali veoma mnogo, sada je to smanjeno. U učinku u ulaganju u životnu sredinu idemo unazad, ali to je i globalni trend", ističe Vuković Vimić.
Upitana o problemu s kojima se Srbija susreće u pogledu zagađenja vazduha, Vuković Vimić ističe da čak i zvanični državni podaci konstatuju lošu situaciju kada je taj indikator u pitanju.
"Mi dosta loše stojimo sa ulaganjima u kvalitet vazduha. Postoji program za poboljšanje kvaliteta vazduha koji se ne sprovodi adekvatno. A građani već znaju da su nama najveći emiteri TENT-ovi, odnosno proizvodnja energetike iz uglja, kao i domaća ložišta", rekla je sagovornica N1.
Kako dodaje, pitanje betonizacije, odnosno konverzije zemljišta takođe predstavlja problem.
"Tu bi pomoglo da mi imamo adekvatno urađen Prostorni plan Srbije, odnosno da mi znamo kako da upravljamo našim prostorom. A iz toga bi sledili prostorni planovi lokalnih samouprava. Za sada mi to nismo usvojili i sve što se radi - radi se neplanski", zaključuje Vuković Vimić.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas