Jedino rešenje za trenutni sukob u Ukrajini je neki vid neutralnosti te zemlje, kaže viši istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i saradnik Londonske škole ekonomije i političkih nauka, Vuk Vuksanović.
Prema njegovim rečima, mnogo veće pitanje od neutralnosti je u kojim će granicama Ukrajina biti neutralna.
“Da li to podrazumeva Ukrajinu bez Krima, bez Donjecka i Luganska? A drugo pitanje je ko će biti garant te neutralnosti”, rekao je Vuksanović za N1.
Ističe da će nakon ovog rata biti teško ubediti ukrajinske vlasti da Moskva bude jedini garant neutralnsosti.
Govoreći o stavu Srbije prema invaziji Rusije na Ukrajinu, kazao je da se predsednik Aleksandar Vučić plaši dve stvari – “unutrašnjeg haosa” zbog popularnosti Rusije i mogućnosti da Rusija uzvrati na sankcije uskraćivanjem gasa.
“Ako Rusija bude odlučila da simetrično odgovori na evropske sankcije, onda će to nesumnjivo da se odražava i na Srbiju”, kaže Vuksanović.
Dodaje i da možda postoji “politika malih koraka” da se Srbija postepeno usklađuje sa EU po pitanju sankcija, ali da “velike odluke neće doći dok se ne završe izbori u aprilu”.
Upitan da li misli da će Brisel sačekati Srbiju, ocenio je da sve zavisi od toga koliko Vučić vešto pregovara.
Ne treba zaboraviti faktor Nemačke i posetu nemačke ministarke Analene Berbok Beogradu, govori Vuksanović i dodaje da su sankcije sigurno bile “bolna tema iza zatvorenih vrata”.
Ocenio je da će pritisak na Vučića biti sve teži, a da predsednik Srbije pokušava da kupi vreme nego i da dobije neke ustupke od Brisela.
“Da li to može da bude neki potencijalni datum pristupanja EU ili finansijske kompenzacije, u svakom slučaju to je jedino što on može da radi – kupuje vreme i pregovara za ustupke. Ali to nije nimalo lak zadatak”, rekao je Vuksanović.
Na pitanje da prokomentariše sastanak američkog savetnika za nacionalnu bezbednost Džejka Salivana sa ruskim kolegom Nikolajem Patruševim, kaže da to nije iznanađenje i da je do toga “moralo kad-tad da dođe”.
“Činjenica je da ovo jeste najopasnija situacija u Evropi od kraja Hladnog rata i nuklearno oružje se vratilo u igru posle dugo vremena”, kaže Vuksanović i objašnjava da je zbog toga bilo neophodno da se ponovo uspostavi komunikacija.
Govoreći o odluci Saveta Evrope da isključi Rusiju iz članstva, smatra da to može biti opasno po stanje ljudskih prava u Rusiji.
“Kada je u pitanju unutrašnja poslitika u Rusiji, ovo može da donese izvesne rizike po stanje ono malo demokratije što je ostalo”, rekao je Vuksanović.
Izbacivanjem iz SE Rusija se takođe isključuje iz jurisdikcije Evropskog suda za ljudska prava, što znači da može da, na primer, vrati smrtnu kaznu u svoje pravosuđe, kazao je.
Na pitanje da li bi Kina mogla da “popuni vakuum” posle distanciranja Srbije od Rusije, kaže da je Peking već postao “primarni partner Srbije van zapadnog sveta, sa izuzetkom energetike i kosovskog spora”.
Rukovodstvo u Srbiji zaključuje da mogu da sarađuju sa Kinom dok su sve oči uprte u Rusiju, smatra Vuksanović, ali pritisci kojima je Beograd izložen nisu “ništa naspram onoga što čeka Srbiju kad dođe na red američko-kineski rivalitet”.
Vuksanović dodaje i da nije optimista da Ukrajina može da postane članica EU po ubrzanom postupku.
“Uprkos svoj simaptiji koju Kijev izaziva, videli smo da im Evropski savet to nije odobrio”, rekao je on uz ocenu da bi primanje Ukrajine u EU “preko reda” bilo “veoma negativno”.
To bi moglo da uništi bilo kakav stepen demokratičnosti na Balkanu, jer bi “svaki Vučić. Đukanović, Dodik i Rama” zaključili da reforme nisu bitne za pristup EU, već samo politika.
“Ne očekujem da će EU da doda gas na proširenje, ali verujem da će pokušati da u ovoj krizi Balkan prigrli malo jače kad je u pitanju politički dijalog i ekonomske veze”, zaključuje Vuksanović.
Najnovije informacije pratite u našem BLOGU UŽIVO i na stranici RAT U UKRAJINI.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare