Bivši predsednik Srbije Boris Tadić i programski direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost Marko Savković izjavili su u emisiji "N1 direktno" da je rezolucija Evropskog parlamenta važna, kao i to što se u njoj pominju konkretni slučajevi, odnosno afere o kojima se u Srbiji priča poslednjih godina, poput Jovanjice, rušenja u Savamali, ili dešavanja u vezi sa Telekomom. Tadić smatra i da opozicija na sledeće izbore, ukoliko se za njih stvore fer uslovi, treba da ide u više kolona. Savković dodaje da postoji nada da međustranački dijalog može da uspe, ali da je svestan da je ta nada "tanka".
Poslanici EP usvojili su 25. marta izveštaj o Srbiji sa 538 glasova za, 69 protiv i 79 uzdržanih. Afere Krušik, Jovanjica, Telekom Srbija, kao i rušenje u Savamali, ostale su u izveštaju EP o Srbiji, nakon što je Evropski parlament na plenarnoj sednici izglasao drugi deo člana 24. Poslanici su, nakon zahteva Evropske narodne partije, glasali o ovom članu “po delovima” (split vote), a sva tri su na sednici usvojena, piše EWB. Drugi deo, u kom se ove afere pominju, izglasalo je 407 poslanika EP za, dok je protiv bilo 198. U konačni tekst izveštaja uključena je i osuda napada na portal KRIK i nevladinu organizaciju CRTA, prenosi EWB.
Tadić kaže da je važno što se konkretni slučajevi pominju u rezoluciji Evropskog parlamenta, ali da to nije prvi put.
„EP je uvek sagledavala kakvi su problemi vezani za korupcionaške afere, i to nije posebno iznenađenje, ali je ovog puta akcenat jasno postavljen, jer je u javnosti uspeo pokušaj obnarodovanja tih afera, da se pokaže u kojoj meri je ukradena država od građana, da se vidi ko krade njihov novac na organizovani način koji ima snažnu podršku stranke na vlasti“, kazao je Tadić.
Prema njegovom mišljenju, EU će nastaviti da preko svojih institucija insistira na tome da se ove afere razreše.
„Međutim, za sada vlast njima prilazi na lakonski način. Nijedna afera nije rešena, bez obzira na sudski postupak o Jovanjici. Sve mora da se razreši“, naglasio je Tadić.
Marko Savković kaže da svaka zemlja koja želi da postane članica EU mora da razreši najkrupnije afere.
„Očekujem da će EU i dalje insistirati na ovome, na razrešenju afera. Jer, ne možemo da govorimo o vladavini prava dok se ne reše afere“, dodaje.
Podseća da je Hrvatska ušla u EU nakon što je privela kraju aferu Sanader.
„Ne mislim da postoji srpska verzija afere Sanader. Mi imamo nekoliko otvorenih afera, i ja ih ne bih rangirao. Govori se i o situaciji sa Savamalom, koja nije razrešena, i o ostalim, sve zajedno“, kaže Savković.
Tadić se, međutim, ne slaže s njim.
„Svi ti slučajevi koji se pominju u ovom izveštaju, mogli su da budu deo i nekih prethodnih. Nije sad nastala Jovanjica, Savamala… Imamo mi ‘Sanadere’ ovde, to su Vučić i Brnabić, jer kriminal kreće od vrha…U naše vreme je taj kriminal kretao od kriminalaca i pojedinih tajkuna, sada nema jasne razlike između partije na vlasti i organizovanog kriminala“, kazao je Tadić.
Na pitanje zašto se ove afere onda pominju tek sada, predsednik SDS-a kaže – zbog Kosova.
„Mnoge zemlje EU koje su imale dominantan uticaj bile su za Srbiju vezane Kosovom i Metohijom i želele su da se taj problem reši prema njihovoj agendi, uglavnom priznanjem nezavisnosti Kosova. Kada su videli da ovaj režim neće da im isporuči Kosovo, kada je prošlo određeno vreme, dolaze na svetlo dana naplata starih računa“.
Ranije je EU, kaže Tadić, bila blagonaklona prema Vučiću zbog Kosova, ali pošto nema „izručenja“ nezavisnosti, ide, kako kaže, oprobana tehnika drugih pritisaka.
„Prava stvar bi bila da su države EU sve vreme insistirale na sadržaju evropskih integracija i na razrešavanju svih afera“, navodi Tadić.
Prema rečima Savkovića, afere koje se spominju nisu nove, ali je trebalo da prođe određeno vreme da bi „sazrele“ za institucije.
„Okolnosti su delom posledica i međunarodnih dešavanja. One su se u jednom momentu jako promenile. Jer, ne možete sada ni na koga da izvršite pritisak u vezi sa Kosovom, u Prištini je drugačije, tamo je sada Kurti, koji kaže da im dijalog nije prvi prioritet, on je došao na talasu nezadovoljstva ratnim elitama koje su dugo odlučivale o političkom životu na Kosovu“, kazao je Savković.
I dodaje: „Ne možete jedno da zanemarite na uštrb drugog, ti procesi moraju da se odvijaju uporedo“.
Tadić kaže i da sistem pritisaka nikada neće prestati.
„Od kada je sveta i veka, sistem pritisaka neće nikad prestani. EU nas trenutno želi verbalno, ali u ovom trenutku je dominantna takva generacija evropskih političara koje ne žele proširenje. Nas EU želi na način da se stalno približavamo, ali ne u dogledno vreme, ali i Vučićev režim želi isto to – da se približavamo ali da ne postanemo članica EU“, mišljenja je Tadić.
Kako je kazao, čitav sistem vlasti je postavljen tako da Srbija nikad ne može postati članica EU sa ovakvim stepenom kriminala i nedemokratije.
„Evropi ne trebaju novi Orbani“
Savković smatra da su za EU važna poglavlja 23 i 24 i da bez njih nema napretka.
„A Srbija u tim poglavljima ne pokazuje nikakvu volju. Mi prošle godine nismo otvorili nijedno poglavlje, imali smo dva na šest meseci, pa jedno na šest meseci…Taj tempo je opasan“, rekao je.
Objašnjava da je tačno da je i Evropa zastala sa integracijama.
„Ne žele se novi Orbani u Evropi, to je jako važno. A ako pogledamo unazad, to je sistem kojem smo počeli jako da ličimo, i mislim da se tu kod onih članova EP odvijaju bitke“, kaže.
Može li da uspe međustranački dijalog?
O tome može li da uspe međustranački dijalog u Srbiji, čija druga faza je počela i očekuju se bilateralni susreti predstavnika vlasti i opozicije sa evroparlamentacima, a kasnije, kako je najavljeno, posle letnje pauze, i zajednički sastanci i pregovori o izbornim uslovima, gosti N1 izražavaju umereni optimizam.
„Promene iz dijaloga iz 2019. godine bile su kratkog daha. Ostaje nada da se uključivanje evroparlamentaraca ostavi malo vremena, prostora, ali postoji i deo opozicije koja ne želi da učestvuje u dijalogu sa predstavnicima EP, ne znam kako će sve izgledati na kraju“, navodi Savković.
Kao građanin se, kaže, nada da će do tog dijaloga doći u nekoj formi, i da će biti omogućeni fer uslovi za izlazak opozicije. „Ali sam isto svestan koliko je ta nada tanka“, dodao je.
Na pitanje zašto je vlastima, odnosno vladajućoj stranci važan taj deo opozicije koji ne želi dijalog uz posredstvo EU, Savković kaže: „U jednom delu da bi mogli da igraju na razlike u opoziciji, i da je dodatno usitne. Ali opet se vraćamo, vrlo je detaljan deo u izveštaju koji govori o političkom dijalogu, uz učešće EP. Sada je datum malo pomeren, ali se kaže da dijalog mora da ostavi dovoljno vremena, da izbori ne budu raspisani previše rano, niti da budu objedinjeni“, izjavio je Savković.
Zahtev za više pluralizma zvuči razumno i mogli bi da se nadamo da će tako i biti, dodao je.
Boris Tadić kaže da je pritisak da se održi dijalog veliki, jer će u sledećem izveštaju o napretku Srbije i to biti uzeto u obzir.
„Nakon tih prvih razgovora imamo ovakav izveštaj EP. Sada vidimo Tanju Fajon, koja je napadana, jer poznaje Balkan, i za Vučića bi bilo važno ako bi ona izašla iz ovih pregovora“, ocenio je Tadić.
Njemu, međutim, smeta što se u javnosti više govori o broju platformi za pregovore nego o politikama.
„Platforma nije politika, već samo pretpostavka da se uđe u političko polje. Niko ne govori o suštini… Minimum jeste definisan, tri platforme koje postoje imaju toliko zajedničkih elemenata da nema nekog razloga da ih bude tri. Ali to da li imamo dva ili tri pregovarača, ko će oni biti, mediji tome posvećuju veliku pažnju, to uopšte nije tema, bitno je da svi budu osnaženi da pregovaraju o supstanci onoga što je važno… slobodi izbora, medijima, krađi izbora, batinašima kojima režim preti na lokalu…“, kazao je Tadić.
A o tome da li će i sam učestvovati na tom političkom polju, odnosno izborima za predsednika Srbije, kaže: „Kada bih bio čovek koji je tek stupio na političku scenu, možda bih vam to i rekao, ali pošto sam od 70-tih godina i vremena Tita u politici, ne mogu to da vam kažem, jer bih prekršio elementarne principe i znanje. Ali, ostavljam i tu mogućnost“.
Dodaje i da bi više voleo da opozicija iznedri kandidata koji bi mogao i da porazi Vučića i da ume da kasnije obavlja posao predsednika.
„Ako bi se definisao takav kandidat, imao bi svu moju podršku i pomoć“, naglasio je Tadić.
A na pitanje da li bi podržao lidera Dveri Boška Obradovića kao tog kandidata, kaže da ne bi.
„Ne bih iz vrednosnih razloga, jer on ne pripada politici kojoj ja težim. Dozvoljavam svima da evoluiraju, da se menjaju, iako ja nikad nisam menjao svoju političkju orjentaciju, čvrsto stojim na putu evropskih integracija i demokratije. Obradović ne pripada toj politici“, objasnio je Tadić.
Prema njegovom mišljenju, opozicija na izbore treba da ide u više kolona, poput onih u Crnoj Gori, jer za pobedu, dodaje, treba prikupiti oko dva miliona glasova.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare