Oglas

Za vlast "neželjeni gosti": Delegacija Evropskog parlamenta stiže u Srbiju, ko će je dočekati

author
Dojče vele
20. jan. 2026. 12:11
EP buildings of the European Parliament in Brussels.
European parlament / Alain ROLLAND / Alain ROLLAND

Delegacija Evropskog parlamenta posetiće Srbiju od 22. do 24. januara, ali i dalje stižu nove informacije oko toga ko će ih dočekati od predstavnika vlasti. Šta se može očekivati?

Oglas

Iako je poseta iz Evropskog parlamenta najavljena još u jesen prošle godine, vlast u Srbiji već više nedelja to koristi za dalje raspirivanje antievropskog raspoloženja. U prvom trenutku je delovalo da će predstavnici vlasti potpuno ignorisati tu posetu, ali se sada saznaje da će je dočekati ministri Marko Đurić i Nemanja Starović, kao i šefovi poslaničkih grupa vladajuće koalicije. Delegacija će se sastati i sa predstavnicima opozicije, Univerziteta, medija i nevladinih organizacija, piše DW.

Političko-tabloidnu kampanju započeli su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica parlamenta Ana Brnabić, koji su nakon početnih tvrdnji da poseta nije najavljena, ipak priznali da jeste, ali da svejedno, delegacija Evropskog parlamenta dolazi nepozvana.

Aleksandar Vučić je ocenio da u Beograd dolaze „mrzitelji Srbije, i ne želim da ih vidim ni da razgovaram s njima“. Predsednik Srbije će se u to vreme nalaziti u Davosu, dok će Ana Brnabić biti u poseti Estoniji.

Poslanici Evropskog parlamenta su se u Rezoluciji Evropskog parlamenta o Srbiji krajem oktobra izjasnili da podržavaju brzo raspoređivanje ad hok misije EU za utvrđivanje činjenica u Srbiju, uz učešće Evropskog parlamenta, kako bi se na terenu procenilo stanje demokratije, tekući protesti, napadi na demonstrante i represija usmerena na studente, akademike, prosvetne radnike i zaposlene u javnom sektoru.

Vlast: Mrze nas nastavnici i profesori

„Stav vlasti mi liči na ograđivanje unapred od onoga što će doneti ova poseta“, ističe za DW Duško Lopandić, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i potpredsednik Srbija centra (SRCE):

„To samo pokazuje dalje odustajanje vlasti od evropskog puta. Iako je to jedna reprezentativna delegacija, vlast to sada pokazuje kao neku ujdurmu Tonina Picule i Hrvatske, i slično. Zato je sada na delu propagandno spinovanje jednog lošeg đaka, koji sada tvrdi da ga mrze nastavnici i profesori. Vlast dobro zna da slika nije ništa bolja, da ništa od primedbi koje su se našle u Rezoluciji Evropskog parlamenta nije otklonjeno i da se nastavljaju osveta i represija protiv mnogih koji su podržali proteste“, kaže Lopandić.

Pod lupom EU i NATO

Reakcije vrha vlasti pokazuju da se oni uopšte ne ponašaju kao predstavnici zemlje koja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, skreće pažnju za DW Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

„To i jeste provera napretka u reformama, kojih uopšte nema. Srbija nije, osim retorički, na putu ka EU, i ona samo brine da li će dobiti finansijsku podršku Unije. Očito je došlo do kolapsa međunarodne, ali i unutrašnje politike Srbije, i zato i jeste pod lupom EU i NATO. Balansiranje Aleksandra Vučića na četiri stolice se urušilo i umesto ispunjavanja zahteva pobunjenog društva, nasilje se pojačava. Srbija se sada nalazi u slepoj ulici, što će verovatno zabeležiti i delegacija Evropskog parlamenta“, ocenjuje Sonja Biserko.

Vučić izgubio evropski oslonac?

Neprijateljski stav predsednika Srbije prema delegaciji Evropskog parlamenta Duško Lopandić vidi kao „kombinaciju psihološkog faktora, i osećaja da je izgubio oslonac unutar evropskih institucija, kao i da zna da od njih nema više šta da očekuje. Njegov rejting je izuzetno nizak u evropskim krugovima, ali i dalje nade polaže u politiku Trampa koja unosi konfuziju u međunarodne odnose. To se vidi i po otvorenoj podršci Orbanu, što je u suprotnosti sa stavom EPP-grupacije, koja podržava proevropsku opoziciju Orbanu. Suštinski je to antievropska politika“, skreće pažnju Lopandić.

„Mislim da je Vučić na ovaj način otkrio svoju pravu prirodu i orijentaciju“, ocenjuje Sonja Biserko i dodaje da je to „politika koja Zapad koristi kao bankomat, a u suštini naginje ka Rusiji. Širom su otvorena vrata ruskom uticaju u Srbiji i u tom bloku nije samo Srpska napredna stranka (SNS), nego i tajne službe, Srpska pravoslavna crkva (SPC) i deo akademske zajednice. Zato sada u Srbiji na videlo izlazi otpor pravnoj državi, pluralizmu, slobodnim medijima i kritičkom mišljenju – dakle svemu onome što ugrožava njega i njegov režim“, napominje Biserko za DW.

Izgubljen monopol međunarodne komunikacije

Reforma pravosuđa je jedan od bitnih uslova evropskih integracija i u tom smislu je dosta pažnje izazvao i manevar vlasti da izmenama zakona praktično onemogući borbu protiv kriminala i korupcije. Stoga je i susret nemačke ambasadorke u Beogradu Anke Konrad s vrhovnom javnom tužiteljkom Zagorkom Dolovac izazvao veliki bes vlasti.

Anke Konrad je izrazila „zabrinutost zbog predloženih izmena zakona“, što je bilo dovoljno da Ana Brnabić, predsednica skupštine Srbije, izjavi kako je „šokirana tim sastankom“. Predlagač tih izmena poslanik SNS Uglješa Mrdić, taj sastanak je ocenio kao „sraman“.

„Vlast izuzetno iritira kada evropski predstavnici imaju i druge sagovornike u Srbiji“, primećuje Duško Lopandić i kaže da je „vlast dugo držala monopol na komunikaciju sa Zapadom“.

„To je i sada razlog iritacije što će se delegacija Evropskog parlamenta sastati i sa medijima, opozicijom i civilnim društvom. Drugi razlog je opšti napad vlasti na pravosuđe, a posebno na tačke pravosuđa koje nisu pod njihovom potpunom kontrolom, a to su Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) i vrhovni javni tužilac. Nerazumljiv je stoga pokušaj vlasti da izmenama zakona ograniče pravosuđe da kontakte sa međunarodnim predstavnicima imaju samo preko Ministarstva pravde“, ukazuje Lopandić za DW.

Podilaženje antievropskoj javnosti

Više stranaka proevropske opozicije imaće poseban sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta, ali takođe postoje stranke koje se protive dijalogu sa evropskim predstavnicima. Objašnjenja su različita – od toga da „probleme moramo da rešavamo sami bez stranaca“, do stava da je „EU tokom proteklih 13 godina veoma doprinela opstanku Vučića na vlasti“.

„Činjenica je da se EU nije ponašala na dovoljno kritičan način prema Vučiću“, kaže Sonja Biserko, „ali je isto tako činjenica da opozicija nije bilo dovoljno jaka da bude partner s kojim se razgovara“.

„Evropska unija je ipak morala da bude svesne težine satanizacije i dehumanizacije opozicije. Pritom se Vučić već 13 godina ponaša kao da je on opozicija i kritikuje bivšu vlast. Zato sada imamo kidnapovan izborni proces, koji onemogućava bilo koga da vodi ravnopravnu borbu. Ograđivanje studenata od opozicije takođe pokazuje da je ta kampanja bila učinkovita“, ističe Biserko.

Mislim da oni igraju na taj evroskeptični deo javnosti u Srbiji, naglašava Duško Lopandić.

„Javnost u Srbiji je više nego bilo gde na Balkanu evroskeptična. Evropska unija je i pored svih primedbi jedini ozbiljan sagovornik kada je reč o reformama i napretku društva. Jedan od načina smene vlasti jeste i da se delegitimiše njen narativ da ima neku međunarodnu podršku. U tom kontekstu veoma je bitno da se razgovara s evropskim institucijama“, zaključuje Lopandić za DW.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama