Ako uberete ovo cveće u Srbiji, možete platiti kaznu ili završiti u zatvoru

Vesti 27. avg 202307:43 36 komentara
Shutterstock/na slici Gospina papučica

Branje i prodavanje biljaka poput poljskog kukureka, rtanjske metvice ili gospine papučice u Srbiji je kažnjivo zakonom, a osim novčane kazne, moguće je završiti i u zatvoru.

U Srbiji prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, obuhvaćene su 2.633 vrste.

Po definiciji Zakona o zaštiti prirode, ugrožene vrste biljaka kao i drugih organizama su vrste koje se suočavaju sa visokom verovatnoćom da će iščeznuti u prirodnim uslovima u bliskoj budućnosti što se utvrđuje u skladu sa opšteprihvaćenim mađunarodnim kriterijumima.

Kako su za N1 naveli u Zavodu za zaštitu prirode, „spisak ugroženih vrsta za određenu teritoriju prikazuje se kroz „crvene liste“, dok se detaljniji podaci o njihovoj biologiji i ekologiji kao i aktuelnim faktorima ugrožavanja i merama njihove zaštite prikazuju kroz naučnostručne studije ugroženih vrsta tzv. crvene knjige“.

Kada su u pitanju najugroženije biljke u flori Srbije to su pre svega vrste sa rasprostranjenjem lokalnog karaktera odnosno one vrste koje se mogu naći na jednom do par lokaliteta u Srbiji.

„One se odlikuju smanjenom brojnošću jedinki u populacijama. Takve vrste su primera radi rtanjska metvica (Nepeta rtanjensis), poljski kukurek (Hypecoum pseudograndiflorum), Milanov čistac (Stachys milanii), gospina papučica (Cypripedium calceolus), peščarska perunika (Iris humilis), maljava breza (Betula pubescens), rujanski šafran (Crocus rujanensis)“, kažu u Zavodu.

Njih je zabranjeno brati, prodavati, bilo da se radi o celom istu ili semenkama. Kažnjive su i radnje kojima se mogu ugroziti strogo zaštićene vrste biljaka.

U Zavodu za zaštitu prirode za N1 nnavode da ugrožene vrste biljaka na teritoriji Srbije štite se prvenstveno pravno, u skladu sa nacionalnim i međunarodnim kriterijumima.

„Njihova zaštita se sprovodi u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode kao krovnim pravnim aktom, i njegovim podzakonskim aktima. Uglavnom, biljke koje su najugroženije se štite kao strogo zaštićene divlje vrste u Srbiji. Drugi vid zaštite ugroženih vrsta biljaka predstavlja sprovođenje aktivnih mera zaštite (tzv. „In situ“ i „ex situ“ zaštita) kojima se obezbeđuje opstanak ovih vrsta na njihovom prirodnom staništu“.

Povezane vesti

Prema Zakonu o zaštiti prirode, previđene su kazne kazna za fizička lica se kreće od 50.000 do 150.000 dinara, a u slučaju ponovljenih prekršaja moguća je i kazna zatvora do 30 dana. Za pravna lica kazne se kreću od 500.000 do 2.000.000 dinara.

Novčana kazna od 5.000 do 150.000 dinara sledi za fizičko lice ako ne postupi po nalogu čuvara zaštićenog područja ili ga omete u vršenju njegovih ovlašćenja, a sa 5.000 dinara kazniće se za prekršaj roditelj, staralac, odnosno odgovorno lice u organu starateljstva, ako zbog propuštanja dužnog nadzora nad maloletnikom, maloletnik učini prekršaj.

Ove biljke je moguće gajiti, ali samo u naučne svrhe i to samo sa dozvolom Ministarstva za zaštitu životne sredine na osnovu mišljenja Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Dozvole se odnose isključivo na naučne institucije, dok fizička lica mogu u slučaju da su uključena u u projekte institucija.

I uvoz je u dobroj meri ograničen, a osim domaćeg zakonodavstva prepreku uvozu čine i međunarodna dokumenta poput Cites konvencije.

Uprkos tome, semenje ovih biljaka moguće je naći u prodaju, pretežno na internet oglasima što je lako proveriti. Osim što se kupovinom na ovaj način krši zakon, kupci ne mogu da budu sigurni da li će dobiti ono što su platili.

Rtanjska metvica

Milimidragan 92/Wikipedia

Rtanjska metvica (Nepeta rtanjensis) pripada višegodišljim zeljastim biljkama. Rod Nepeta obuhvata oko 250 uglavnom višegodišnjih zeljastih biljaka koje pripadaju familiji usnatica (lat. Lamiaceae). Period cvetanja je od juna do jula. 

Potvrđeno je da eterično ulje ove biljne vrste efikasnije antibakterijski deluje na vrstu bakterija Staphilococcus aureus od penicilina i tetraciklina. Raste na otvorenom staništu na krečnjačkoj podlozi u hrastovim šumama. U Srbiji se ova vrsta nalazi na južnoj strani planine Rtanj. S obzirom da se ovaj areal nalazi vrlo daleko od centra areala vrsta, vrsta Nepeta rtanjensis spada u reliktne biljne vrste.

Poljski kukurek

Wikipedia

Poljski kukurek (Helleborus odorus) je šumska zeljasta, uspravna, višegodišnja biljka iz istoimenog roda i porodice ljutića. On je strogo zaštićena vrsta, a lokalitet kod naselja Malošište predstavlja jedino poznato stanište ove vrste u Srbiji.

Planirani prostor zaštite obuhvata dva hektara. Prostire se u železničku prugu Niš – Leskovac i veoma je ugroženo zbog radova na obnovi saobraćajne infrasturkture uz koju je locirano, te je previđeno njegovo izmeštanje do završetka rekonstrukcije.

Čistac kralja Milana

Wikipedia

Čistac kralja Milana“ ili „Milanov čistac“ je endemska balkanska vrsta otkrio je čuveni srpski botaničar i lekar kralja Milana Obrenovića, doktor Sava Petrović 1885. godine u okolini Vranja. Svoj nalaz o novoj vrsti za nauku objavio je u francuskom časopisu „Scrinia Florae selectae“ 1887. godine, a vrsti je dao naučni naziv u čast kralja Milana Obrenovića – Stachys milanii. Raspostranjenost čistaca vezana za područje Niša – selo Mramor, lokalitet Mali Lalinac.

Peščarska perunika

Shutterstock

Perunike (lat. Iris) su poznati rod skrivenosemenica koji obuhvata između 200 i 300 vrsta biljaka. Sve su višegodišnje biljke sa podzemnim stablom u vidu rizoma ili lukovice. Cvetovi su zanimljivog oblika, a latinsko ime roda potiče od grčke reči za dugu — time se pokušala dočarati sva raznolikost boja cvetova ovog roda.

Maljava breza

Shutterstock

Maljava breza (Betula pubescens Ehrh) je listopadno drvo ili žbun iz roda breza. Karakteristična je po beloj kori celog debla i mladim granama gusto pokrivenim dlakama, po kojima je i dobila ime. U Srbiji se maljava breza može naći na nekadašnjoj Vlasinskoj tresavi, gde raste na plovećim tresetnim ostrvima Vlasinskog jezera. To je može biti i jedino preostalo stanište maljavih breza.

Gospina papučica (Cypripedium calceolus)

Gospina papučica vrsta orhideje koja je zaštićena od strane UNESKO-a kao prirodna retkost na Suvoj planini. Ova evropska vrsta orhideje u Srbiji raste samo na Suvoj planini. Stručni naziv joj potiče od reči – grč.

Kypris, što je nadimak Venere, boginje ljubavi i lepote, pedilon što znači cipelica, zbog oblika usne cveta, a što se ponavlja i u drugom delu imena. Gospina papučica je veoma omiljena ukrasna biljka, što je dovelo do njenog intenzivnog branja i konačno do toga da postane retka i veoma ugrožena vrsta.

Osim ovih najugroženijih vrsta u Srbiji postoji još biljka o kojima je potrebno voditi računa.

Pančićeva omorika

Pančićeva omorika/Wikipedia

Pančićeva omorika (Picea omorika) je vrsta smrče, endemska vrsta Balkanskog poluostrva. Ime je dobila po srpskom botaničaru Josifu Pančiću koji ju je otkrio na planini Tari 1875. godine, kod sela Zaovine i Rastišta. Naučni naziv omorika potiče od lokalnog imena za ovu četinarsku vrstu.

Stepski božur

Stepski božur/Cryptobasis/WikipediaStepski božur (Paeonia tenuifolia) poznat još i kao uskolisni božur. U Srbiji se ova vrsta može pronaći u Banatu, na Deliblatskoj peščari i u okolini Dimitrovgrada i Sokobanje. Prirodna staništa ove biljke su suve livade, kamenjari, stepe i pašnjaci.

Može da raste samo na osunčanim mestima ili u blagoj senci. Kako je prirodno stanište ove biljke stepsko, stepski božur je veoma dobro prilagođen na oštre zime i žarka leta. Stepski božur je višegodišnja zeljasta biljka visine do 60 centimetara. Cveta od aprila do juna.

Boja cvetova je crvena, sa jarkim žutim prašnicima. Stepski božur poseduje lekovita svojstva, ali spada i u grupu otrovnih biljaka. Može da se gaji u baštama i veoma često predstavlja ukrasnu baštensku biljku. Prilikom sejanja je neophodno da se seme ne zasadi preduboko, inače neće isklijati.

Gorocvet

Milanaranim/Wikipedia

Gorocvet (Adonis vernalis) ili zečji mak, gorocvat, Gospina vlas je višegodišnja, zeljasta biljka iz familije ljutića koja raste na peskovitim staništima i sušnim livadama. Još jedna biljka kojoj je ime pozajmio lik iz grčke mitologije, lepi lovac Adonis. Dosta je rasprotranjena Deliblatskoj peščarii.

Osim po lepoti ova biljka je i dragocena i po lekovitosti i koristi se za proizvodnju lekova protiv srčanih oboljenja i diuretika. Osim lekovitih svojstva ova biljka je i otrovna. Koristi se i kao sedativ kod neurovegetativnih smetnji, nesanice i epilepsije. U homeopatiji se upotrebljava za lečenje hipertireoze, reume, zapaljenja pluća, angine pektoris. Visine je do 40 cm, a na vrhu stabla obrazuje se veoma krupan cvet.

Rosulja

Jan Wieneke/Wikipedia

Rosulja (drosera rotundifolia)  je višegodišnja zeljasta biljka ali postoje i vrste penjačica koje su više i mogu porasti do tri metra. Rosika uglavnom raste u toplijoj i vlažnoj klimi čak i dovisine od 3500 metara. U Srbiji se može naći na Staroj planini i Vlasini. Rosulje su rod karnivornih biljaka sa preko 170 vrsta.

Javlja se na mestima osiromašenim mineralnim materijama, pa to nadoknađuje proteinskom ishranom — hvatanjem životinja. Hvata ih pomoću listova na kojima su žlezde koje prave lepljivu tečnost na koje se potom zalepi insekt. Rosulja nije velika biljka. Pravi rozetu od nekoliko listova. U narodnoj medicini se koristi gotovo hiljadu godina, pre svega za ublažavanje kašlja, posebno suvog.

Runolist

Böhringer Friedrich/Wikipedia

Runolist (eontopodium alpinum) je veoma retka i zaštićena biljka u čitavoj Evropi. Može se naći samo na veoma nepristupačnim i visokim delovima planina između 2.000 i 3.000 metara nadmorske visine. Zbog nepristupačnog terena teška joj je prići.

Pripada familiji glavočika sa vrlo uočljivom i karakterističnom cvasti koja je glavno obeležje ove biljke. Cvast izgledom podseća na lavlju šapu pa otuda i ime biljke (grč. leon = lav i grč. podion = nožica). U Srbiji se može naći na Kopaoniku, Tari, Mučnju i Prokletijama.

gospina papučica/Jakob Jilg/Wikipedia
Žuta lincura/Bernd Haynold/Wikipedia
sasa/Eleassar/wikipedia
Rosulja/Jan Wieneke/Wikipedia
gorocvet/wikipedia
Tisa/Didier Descouens/Wikipedia
Molika/Georgi Kunev/Wikipedia
Pančićeva omorika/Wikipedia
Stepski božur/Cryptobasis/Wikipedia

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare