Zašto je Prijedor izabran za državnu ceremoniju sećanja na žrtve "Oluje"
Predsednici Srbije i Republike Srpske sutra će u Prijedor gde će obeležiti 28. godišnjicu akcije Oluja. Uoči ovogodišnje ceremonije, tek ponešto o žrtvama, mnogo više govori se o mestu koje je odabrano za državnu ceremoniju. Da li je Prijedor dobar izbor?
Od Rače, preko Busija, Bačke Palanke, Novog Sada, državna ceremonija obeležavanja "Oluje" stiže do Prijedora.
"Nije on bio na tragu, ali ima dosta izbeglih, stanovništva krajiškog", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Prijedor je prihvatio prvi kolonu izbeglih Srba", kaže predsednik RS Milorad Dodik.
Pamti Prijedor srpske izbeglice. Pamti Prijedor i hrvatske i bošnjačke žrtve. Njih 3.176, od kojih 102 deteta, podaci su Saveza logoraša BIH. Zato obeležavanje "Oluje" baš u Prijedoru diže novu političku i međuetničku "oluju". Iz Sarajeva, SDA poručuje da je reč o provokaciji i novoj uvredi za žrtve srpskih zločina.
Iz Inicijative mladih za ljudska prava ocenuju da primarna namera organizatrora nije sećanje na žrtve "Oluje", već njihova zloupotreba.
"Takva komemoracija, odnosno sa tim izborom lokacije govori se da je ona osmišljena da bude u službi poricanja ratnih zločina koji su se desili u Prijedoru od strane policije i vojske Republike Srpske", smatra Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava.
"Sa područja Prijedora je stradalo više Srba nego drugih naroda ako se već prebrojavamo. A žrtva je žrtva i mi tu ne pravimo problem", dodao je Dodik.
Problema u Prijedoru ima. Lokalne valsti do danas nisu dozvolile postavljanje spomenika za decu žrtve rata, podsećaju u Inicijativi mladih za ljudska prava.
"Najvažnije je da ocrne sve što je ovde. Srbi ne smeju da budu ni stradalnici. Ne smeju da obeleže svoje žrtve", kaže Dodik.
"Ja bih najviše voleo da je komemoracija za žrtve "Oluje" u Prijdoru i na Petrovačkoj cesti, a da recimo tokom te komemoracije se govori o prisilno mobilisanim muškarcima od strane MUP-a Srbije, da se u toj šetnji prošeta do logora Keraterm ili Omarska da se tu položi cveće. Mislim da bi to bio pravi primer kulture sećanja", smatra Milosavljević.
Kao dobar primer kulture sećanja, iz Inicijative navode zajedničke komemoracije Srpskog narodnoj vijeća i gradskih vlasti u Otočcu i Doljanima, stradalim hrvatskim braniteljima i srpskim civilima u vreme i posle "Oluje".
"Niko nije smeo poginuti. Trebalo je učiniti sve da ne dođe do rata. Kad se već dogodilo, kad su ljudi stadali, bilo vojnici, bilo civili, treba ih se sećati i treba stvoriti takvo sećanje da se oko toga, oko žrtava, ne sukobljavamo, poručio je predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupavac.
Da li će pomen žrtvama odati sa Dodikom i Vučićem u Prijedoru, Pupovac nije odgovorio.
"To za nas nije najvažnije pitanje. Za nas je najvažnije pitanje ovo što danas radimo", dodao je.
U Kninu hrvatski državni vrh tradicionalni slavi Dan pobede i domovinske zahvalnosti u znak sećanja na "Oluju" u kojoj su, prema podacima Veritasa, 1.893 osobe poginule ili nestale, dok je 220.000 Srba proterano iz Hrvatske.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas
Oglas