Veštačkom inteligencijom protiv rezistencije na antibiotike

Zdravlje 23. feb 202008:48 > 08:55
Pixabay/ilustracija

Rezistencija na antibiotike postaje globalan problem, tako da su neke zemlje odlučile da smanje njihovu upotrebu što je više moguće.

Međutim naučnici se nisu zadovoljili time, pa su nastavili da traže rešenje. Pokazalo se da je veštačka inteligencija dobar saveznik u borbi protiv rezistencije na antibiotike.

Zahvaljujući algoritmu koji koristi uređaj otkriven je novi snažni antibiotik koji može da uništi i rezistentne bakterije.

Istraživači iz Instituta za tehnologiju u Masačusetsu (MIT) iskoristili su kompjuterski algoritam za pretraživanje preko 100 miliona hemijskih komponenti da bi pronašli one koje mogu da unište bakterije zahvaljujući različitim mehanizmima delovanja lekova.

„Ova metoda ukazala je na molekul koji poseduje neke osobine antibiotika“, piše u izveštaju o istraživanju koji je objavljen u časopisu „Cell“.

Istraživački tim molekul je nazvao halicin. Na testovima rađenim na miševima halicin je pokazao sposobnost delovanja na Mycobacterium tuberculosis i Enterobacteriae, gde spadaju E.coli i Salmonela, koje su rezistentne na lekove.

Pokazao se delotvornim i protiv Clostridium difficile, želudačnu bakteriju koja se često širi bolničkim odeljenjima, kao i na još neke bakterije koje su rezistentne, a mogu da izazovu infekciju krvi, urinarnog trakta i pluća.

„Naš pristup otkrio je ovaj neverovatan molekul, koji je jedan od najsnažnijih antibiotika koji su dosad otkriveni“, kaže Džejms Kolins, profesor medicinskog inženjeringa na MIT-u i dodaje: „Najčudnije od svega je to da ovaj snažni antibiotik strukturalno nije sličan nijednom drugom antibiotiku koji poznajemo, pa možda ne bi ni bio otkriven, jer deluje pomalo neobično“.

„Ovaj revolucionarni rad predstavlja pomak u otkrivanju antibiotika, pa i u otkrivanju novih lekova uopšte“, smatra Roj Kišoni, profesor biologije i kompjuterskih nauk na Institutu za tehnologiju – Tehnion u Izraelu, koji je takođe bio uključen u studiju.

Poneti uspehom sa halicinom, stručnjaci su se vratili bazi podataka i počeli da istražuju potencijal još nekih jedinjenja.

Za samo tri dana otkrili su čak 23 potencijalna kandidata koji nisu slični postojećim antibioticima i nisu toksični za ljudsko telo.

Kasnije je potvrđeno da bar 8 tih jedinjenja ima antibakterijska svojstva, dok su dva delimično delotvorna.

Svi ti kandidati za pretvaranje u lek pokazali su se kao vredan alat za napad na bakterije i infekcije koje su otporne na antibiotike.

Zbog preterane upotrebe antibiotika, neke potencijalno opasne bakterije razvile su otpornost, pa je njihovo lečenje postalo veoma teško.

Prema podacima američkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju broj obolelih od infekcija koje su otporne na antibiotike je sve veći, ali i broj smrtnih slučajeva je u porastu.

Naučnici smatraju da je to trend koji neće stati tako brzo jer sve više bakterija stvara rezistenciju, pa bi ovo otkriće moglo biti izuzetno korisno za lečenje takvih infekcija.