Nova studija i nove kritike o uspehu hidroksihlorokina protiv COVID-19

Zdravlje 10. apr 202023:18 > 23:37
Pexels.com

Institut za naučna istraživanja profesora Didijea Raula u Marseju objavio je novu studiju o uspešnom lečenju koronavirusa hidroksihlorokinom na koju su stručnjaci odgovorili kritikama.

„Hidroksihlorokin, derivat hlorokina, leka protiv malarije, u kombinaciji s antibiotikom azitromicinom, ako se pacijentima daje čim se postavi dijagnoza, bezopasna je i delotvorna terapija protiv COVID-19“, stoji u zaključku studije objavljenom u digitalnom izdanju.

Kritičari međutim navode da studija nije sprovedena po svim naučnim kriterijumima i da njen rezultati ne dokazuje da je terapija zaista delotvorna.  

Studija je ove nedelja predstavljena francuskom predsedniku Emanuelu Makronu u toku posete Institutu koji je osnovao profesor Raul, imunolog i poznati zagovornik takve terapije.  

Terapiju je „najmanje tri dana“ primao 1.061 pacijent pozitivan na koronavirus.   Nakon deset dana, u uzorcima devet od deset zaraženih pacijenta  nije više bilo virusa, a pet osoba je umrlo, navodi se i dodaje da je reč o pacijentima starosti od  74 do 95 godina. 

Taj  procenat,  „znatno niži“ nego kod pacijenata „tretiranih drugim terapijama“, stoji u zaključku studije u kojoj se ističe „da nije uočeno nikakvo toksičano delovanje na srce“.  

Kompletna studija još nije objavljena.  

U studiji je zajedno s hidroksihlorokinom korišćen je i antibiotik azitromicin koji  je aktivna supstanca leka poznatog na domaćem tržištu kao Sumamed i ima širok spektar antibakterijskog delovanja i dugo vreme zadržavanja u organizmu. 

Profesor Raul je već  objavio studije o efikasnosti te terapije i navukao je na sebe kritike brojnih kolega koji mu zameraju što je teoriju postavio na premalom uzorku.  

Sada su brojni naučnici pozdravili što je studija obuhvatila veći broj pacijenata, ali zbog načina na koji je sprovedena ističu da ništa ne dopušta zaključak da terapija „izbegava pogoršanje simptoma i sprečava preživljavanje virusa i njegovu zaraznost u većini slučajeva“.  

„Nažalost kako ne postoji kontrolna grupa,koja prima placebo, izuzetno je teško videti da li je lečenje delotvorno ili nije“, Arno Fontene, epidemiolog sa Instituta Paster i član naučnog veća Covid-19.  

„Ti su rezultati ništavni i nemaju efekta, ne kažu nam ništa o delotvornosti terapije“, rekla je epidemiolog Ketrin Hil koja takođe zamera što nije navedena kontrolna grupa jer prema dostupnim podacima najmanje 85 odsto ljudi spontano i bez ikakve terapije preboli koronavirus.

Upotreba hidroksihlorokina u borbi protiv koronavirusa  je glavna tema naučne rasprave u svetu.  

U Senegalu, polovina zaraženih koronavirusom prima hidroksihlorokin u bolnici, a Grčka je obnovila proizvodnju te supstance. Maroko želi primenu te terapije za „potvrđene slučajeve“, a Alžir za „akutne slučajeve“.