Kako COVID-19 utiče na mozak?

Zdravlje 20. apr 202017:41 > 17:48
Pixabay

Među pacijentima koji se u njujorškim bolnicama leče od COVID-19 pojavio se novi obrazac - osim temperature, kašlja i kratkog daha, neki su toliko dezorijentisani da ne znaju gde se nalaze ili koja je godina.

Ponekad je to povezano sa niskom nivoom kiseonika u njihovoj krvi, ali neki su konfuzni nezavisno od toga.   

Dženifer Frontera, neurolog u bolnici Langon Bruklin, sve je zabrinutija zbog uticaja koronavirusa na mozak i živčani sistem.    

POVEZANE VESTI

Dosad je većina ljudi upoznata sa tim da su respiratorni problemi “zaštitni znak” za COVID-19, ali se naučnim studijama otkriva i sve više drugih problema.   

Studija objavljena prošle nedeljeu  stručnom časopisu “JAMA” govori o tome da je 36,4 odsto od 214 analiziranih kineskih pacijenata imalo neurološke simptome, od gubitka mirisa do napada i moždanih udara. 

Stručnjaci su pregledali i 58 pacijenata u Strasburu i uvideli da ih je više od pola konfuzno i nemirno, a skeniranje njihovog mozga ukazivalo je na upalu, objavljeno je u medicinskom časopisu “New England Journal of Medicine”.  

„Svi smo slušali o tome kako je COVID-19  zapravo povezan sa  problemom disanja, ali pogađa i ono o čemu mi najviše brinemo – mozak“, rekao je Endrju Džozefson šef Odeljenja za neurologiju na kalifornijskom univerzitetu.   

„Ako postanete zbunjeni, ako ne možete da mislite, javite se lekaru. Dosadašnja uverenja –  “Ne dolazite osim ako ne možete da dišete” verovatno više ne vredi“, rekao jeDžozefson. 

Virusi i mozak   

Nije potpuno iznenađujuće da novi koronavirus utiče na mozak i nervni sistem jer je to viđeno i kod drugih virusa, uključujući HIV.   

Virusi mogu da utiču na mozak na dva glavna načina, objašnjava Mišel Toledano, neurolog iz klinike Mejo. 

Jedan je izazivanje abnormalnog imunološkog odgovora, poznate citokinske oluje koja puzrokuje upalu mozga – autoimuni encefalitis.   

Drugi je direktna infekcija mozga, zvana virusni encefalitis.  

Zašto se to događa?  

Mozak štiti opna koja blokira strane supstance, ali ona može da bude „probijena“. Pošto je gubitak mirisa jedan od uobičajenih simptoma koronavirusa, neki stručnjaci pretpostavljaju da je nosna šupljina put do mozga.  

Pretpostavka nije dokazana, a teoriju je donekle opovrgla činjenica da mnogi pacijenti sa anosmijom nemaju teže neurološke probleme.   

Lekari veruju, na temelju postojećih dokaza, da su neurološki uticaji rezultat citokinske oluje, a ne prodora u mozak.   

Kako bi dokazali da se to uopšte dogodilo, virus mora da bude otkriven u cerebrospinalnom likvoru.   

To je dosad dokazano samo jednom, kod 24-godišnjeg Japanca čiji je slučaj opisan u stručnom časopisu “International Journal of Infectious Disease”.  

Ali kako je to jedini poznati slučaj dosad, a test za koronavirus još ne važe i za likvor,naučnici ne žure sa zaključcima.    

Duži oporavak   Sve to potvrđuje da je potrebno više istraživanja. Ali sigurno je da su neurolozi potrebni mnogima koji prežive COVID-19, nakon što su bili na respiratoru.   

„Zovu nas za mnoge pacijente u konfuznom stanju“, kaže Roan Arora, neurolog u bolnici “Long Island Jewish Forest Hills”.   

Zasad još nije poznato da li je ta neurološka šteta dugoročnija jer boravak na odečjenjima intenzivne nege sam po sebi može biti dezorijentirajuće iskustvo što je posledica mnogih faktora, uključujući i jake lekove.   

Primećeno je da oporavak ovih pacijenata traje duže nego kod pacijenata koji su doživeli srčani ili moždani udar. 

Sve informacije o koronavirusu možete pročitati u Blogu uživo i na stranici Koronavirus.