Zašto je koronavirus toliko opasan za ljudski organizam?

Zdravlje 26. okt 202021:01 > 21:08
Shutterstock

Već smo se suočavali sa virusnim pretnjama, uključujući pandemije, ali svet se ne isključuje za svaku novu sezonu zaraze.

Šta je sa koronavirusom? Koji su hirovi njegove biologije koji predstavljaju jedinstvenu pretnju našem telu i našem životu?

POVEZANE VESTI

Majstor obmane

U ranim fazama infekcije virus je u stanju da zavara telo. Koronavirus se često širi u plućima i disajnim putevima, a opet naš imunološki sistem misli da je sve u redu.

„Ovaj je virus brilijantan, omogućava vam stvaranje fabrike virusa u nosu, a osećate se dobro“ kaže profesor Pol Laner sa Univerziteta u Kembridžu za BBC

Ćelije našeg tela počinju da oslobađaju hemikalije, zvane interferoni, nakon što ih virus otme, a to je signal upozorenja ostatku tela i imunološkom sistemu. Ali, koronavirus ima „neverovatnu sposobnost“ isključivanja ovog hemijskog upozorenja, kaže prof Laner, „čini to tako dobro da uopšte ne znate da ste bolesni“.

Takođe dodaje da kada u laboratoriji pogledate zaražene ćelije, ne možete reći da su zaražene, a opet testovi pokazuju da je virus prisutan.

Ponaša se po sistemu „pogodi i beži“

Količina virusa u našem telu počinje da dosežei vrhunac dan pre nego što se pojave simptomi. Ali, potrebno je najmanje nedelju dana pre nego što kovid-19 napreduje do tačke kada je ljudima potrebno bolničko lečenje. 

Virus je poput opasnog vozača koji beži s mesta događaja. On je prešao na sledeću žrtvu mnogo pre nego što se osoba oporavi ili umrem. Grubo zvuči, ali „virusu je svejedno“ ako umrete, jer se već raširio, kaže profesor Laner.

To predstavlja ogroman kontrast sa originalnim virusom SARS koji je izbio 2002. Tada su ljudi bili najzarazniji u danima nakon što su oboleli, pa ih je bilo lako izolovati

Virus je nov, pa su naša tela nespremna  

Tokom 2009. godini postojali su ogromni strahovi zbog H1N1, odnosno svinjskog  gripa. Međutim, pokazalo se da nije ni približno smrtonosan kako se očekivalo jer su starije osobe već imale određenu zaštitu.

Novi soj bio je dovoljno sličan onima sa kojima smo se susretali u prošlosti. Postoje još četiri ljudska korona virusa koja prouzrokuju simptome prehlade.

„Ovo je novo, tako da ne mislimo da tamo ima mnogo prethodnog imuniteta“, rekla je profesorka Trejsi Hasel sa Univerziteta u Mančesteru  

Novost Sars-CoV-2, kaže ona, može da bude „popriličan šok za vaš imunološki sistem“.

Ovaj nedostatak prethodne zaštite uporediv je sa onim kada su Evropljani sa sobom u Novi svet poveli male boginje, sa smrtonosnim posledicama, ističe profesorka.

Izgradnja imunološke obrane od nule ozbiljan je problem za starije osobe jer se njihov imunološki sistem usporava. Učenje borbe protiv nove infekcije uključuje mnogo pokušaja i pogrešaka imunološkog sistema. A u starijoj dobi manje se stvaraji T-ćelije,  temeljne komponente imunološkog sistema, pa je teže pronaći one koji  mogu da se obrane od koronavirusa.

Čini neobične i neočekivane stvari telu

Kovid-19 započinje kao bolest pluća, čak i tu radi neobične stvari i može da utiče na celo telo.

Profesor Mauro Đaka sa londonskog „King’s College“  kaže da su mnogi aspekti kovida-19 su  „jedinstveni“ za bolest, pa se zaista razlikuje od bilo koje druge uobičajene virusne bolesti.

On kaže da je virus više od pukog ubijanja plućnih ćelija, on ih „korumpira“. Viđeno je da se ćelije stapaju u masivne i neispravne ćelije, zvane sincicija, za koje se čini da se lepe.

Profesor Đaka kaže da se pluća mogu regenerisati nakon teškog gripa, ali to se ne događa kod kovidom-19.

„To je prilično neobična infekcija“, rekao je profesor.

Zgrušavanje krvi također se neobično „pokvari tokom kovida, sa brojnim pričama lekara koji ne mogu ući u krvotok pacijenta jer je odmah blokiran zgrušanom krvlju.

Zgrušavanje hemikalija u krvi je „od 200, 300 do 400 odsto više“ od uobičajenog  kod nekih pacijenata sa kovidom, kaže profesorka Beverli Hant sa londonskog „King’s College“. 

„Iskreno, u vrlo dugoj karijeri nikada nisam videla nijednu grupu pacijenata sa tako lepljivom krvlju rekla je profesorka Hant.

Ovi faktori koji utiču na celo telo mogu da budu posledica ćelijskih vrata kroz koja virus prolazi kako bi zarazio ćelije – zvane ACE2 receptori.

Nalaze se u celom telu, uključujući krvne sudove, jetru i bubrege, kao i pluća. Virus kod nekih pacijenata može prouzrokovati odbeglu upalu, što imunološki sistem preterano pokreće, a ima štetne posedice za ostatak tela. 

Gojaznost 

Kovid-19 je gori ako ste gojazni, jer prevelik struk povećava rizik od potrebe za intenzivnom negom ili smrti.

Ovo je neobično. Njegova jaka povezanost sa gojaznošću nešto je što nismo videli kod drugih virusnih infekcija. Kod ostalih bolesti pluća, gojazne osobe često se bolje oporavljaju.

Čini se da je ovo specifičnost kovida i pandemijskog gripa, za razliku od običnog gripa, kaže profesor Sir Stiven O’ Rejli sa Univerziteta Kembridž.

Mehanizam koji stoji iza toga je da masnoće koje se talože u telu, u organima poput jetre, prouzrokuje metaboličke poremećaje koji izgledaju loše u kombinaciji sa koravirusom.

Gojazne osobe imaju veću verovatnoću da imaju viši nivo upale u telu i proteine koji mogu dovesti do zgrušavanja.

Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.