Da li će „na listu“ lekovi koji dupliraju preživljavanje obolelih od raka dojke

Zdravlje 01. jun 202117:42 > 17:44 3 komentara

Ana Cvetanović, specijalista internističke onkologije iz Klinike za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš, kaže da je Srbija, kad je u pitanju kancer dojke, po mortalitetu druga u Evropi, a po odnosu novoobolelih i umrlih - na prvom mestu. Ciklibi koji, kako navodi, dupliraju preživljavanje ovih pacijentkinja, njih jeste registrovala Agencija za lekove i medicinska sredstva (ALIMS), ali nisu još dostupni o trošku Fonda. "Smatramo i zaista kao struka stojimo iza toga - da je to neophodno našim ženama", kaže dr Cvetanović.

Suočavanje sa dijagnozom metastatskog karcinoma dojke jedan je od najtežih trenutaka u životu žene. Najveći problem je što, u momentu dijagnoze, čak šest do 10 odsto njih ima metastatski karcinom dojke – najnapredniju fazu ove bolesti. Postoji terapija koja ovu bolest može pretvoriti u hronično oboljenje, ali ona nije dostupna svim pacijentkinjama.

Onkologija se poslednju deceniju puno promenila, inovativne terapije, naročito imunoterapija koja je uvedena pre par godina, znatno su promenile tok mnogih malignih bolesti, tako da su karcinomi koji su otkriveni u ranoj fazi, potpuno izlečiva bolest, a metastatski karcinom je bolest s kojom se dugo i kvalitetno živi, kaže gošća Dana uživo. Promenilo se, kaže, dosta toga, ali moramo da idemo na bolje.

Kad je u pitanju stopa oboljevanja, Srbija se nalazi na 20. mestu od četrdesetak zemalja Evrope i to nas onkologe ne plaši, koliko nas plaši činjenica da smo po mortalitetu na drugom mestu u Evropi, a po odnosu između broja novoobolelih i broja umrlih – mi smo na prvom mestu, kaže dr Cvetanović. Dakle, od 4.500 obolelih žena njih deset posto u startu ima metastatsku bolest, a mortalitet je veliki i to je alarm da se nešto pod hitno mora preduzeti, dodaje.

Svest žena se, ističe, dosta popravila, najčešće se javljaju same kad imaju problem, ali to nije rešenje. Gošća N1 dodaje da je potreban jedan sistematski skriniing, organizovan, da sve žene od 50. godine do 70. godine idu na svake dve godine na redovne preglede, da mlađe žene rade smopreglede jednom mesečno, a jednom godišnje ultrazvučni pregled. Samo tako ćemo uhvatiti karcinom u ranoj fazi, kad je u potpunosti izlečiv, dodaje.

Na pitanje koji su simptomi metastatskog karcinoma dojke, doktorka kaže da on najčešće metastazira ili u kosti ili u visceralne organe – pluća, jetru, u centralni nervni sistem. To je podmukla bolest, pa se može desiti da pacijent izvesno vreme ima metastaze, a da nema nikakve simptome, ali ako se javljaju simptomi, to zavisi od lokalizacije tih metastaza. Ako su to pluća to je neki uporni kašalj koji ne prolazi, ako su to kosti – obično su to bolovi u leđima i u kostima karlice, ako je to jetra – to se vidi u poremećenim laboratorijskim parametrima, odnosno u enzimima jetre, ako je centralni nervni sistem, onda su to uporne glavobolje, mučnina, povraćanje, navodi doktorka.

Cvetanovićeva navodi da stalno pričaju ženama koje dolaze na redovne kontrole – jer 30 posto žena koje se leče od ranog karcinoma dojke, u jednom trenutku će dobiti metastaze – da su jako bitne redovne kontroile i da ukoliko primete bilo koji simptom koji do tada nisu imale, da se odmah obrate svom onkologu.

Karcinom dojke, dodaje, nije jedna bolest. Danas znamo da ima najmanje tri podtipa, a i u budućnosti će ih biti više, navodi gošća N1. Kaže da su neki podtipovi metastatskog karcinoma dobro pokriveni u Srbiji terapijom. Najzastupljeniji podtip (i ranog i metastaskog karcinoma dojke) je hormono-senzitivni karcinom dojke – 70 do 75 odsto karcinoma dojke pripada ovom tipu i on se leči i do sada se lečio hormono-terapijom, i to je bio standard od sedamdesetih godina, navodi. Međutim, doktorka navodi da je od 2017. registrovan prvi lek, a od 2018. su registrovana još dva – koja nazivaju ciklibi. To su lekovi koji se pridodaju standardnoj hormono-terapiji, koji su  napravili takvu revoluciju u lečenju ovog metastatskog podtipa karcinoma dojke, koja nije viđena decenijama, dodaje.

„Oni su duplirali preživljavanje ovih pacijentkinja, znatno smanjuju simptome bolesti, odlažu primenu hemioterapije koja sa sobom nosi jako puno neželjenih efekata, radi se o lekovima koji se daju oralno… Imaju i oni svoja neka neželjena dejstva, ali su ona blaga, neuporedivo blaža u odnosu na primenu hemioterapije i to su lekovi koji su po svim kliničkim vodičima danas i po svim preporukama – lekovi izbora za lečenje u toj ranoj metastatskoj fazi hormonosenzitivnog karcinoma dojke, odnosno u prvoj i u drugoj liniji lečenja“, kaže doktorka, dodajući da su ciklibi standard svuda.

U Srbiji su registrovani u ALIMS-u, ali nisu još dostupni o trošku Fonda. „I mi smatramo i zaista kao struka stojimo iza toga – da je to neophodno našim ženama, da naše žene zaslužuju da imaju isti tretman kao žene svuda u svetu i u regionu. Mislim da su i lekovi dostupni svuda u regionu, osim u Severnoj Makedoniji“, navela je.

Doktorka je dodala da su išli na razgovore, ističući da veliki broj pacijenata čeka tu terapiju. Dobili smo neke naznake da će to ući na pozitivnu listu, mi se nadamo da će se to desiti na sledećoj komisiji, koja će biti pre leta ili najkasnije do kraja godine, navodi doktorka.

„Republička stručna komisija je prepoznala značaj i stavila ove lekove na listu prioriteta, i sada čekamo odgovor od Fonda“, rekla je i navela da se nada i da veruje da će zdravstvene vlasti imati sluha za ovo, jer se radi o terapiji koja je dala benefite kakvi se nisu videli u onkologiji godinama.

Imperativ u onkologiji, dodaje doktorka, i jeste da se te najefikasnije terapije daju što ranije, dok je opšte stanje organizma sačuvano.

Da bi se smanjila porazna statistika umiranja od karcinoma dojke, doktorka zaključuje –  potreban je sistematski skrining, još edukovanih radiologa, ali i mašine.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare