Duži boravak astronauta u svemiru može da rezultira oštećenjem mozga

Zdravlje 18. okt 202118:20 1 komentar
Shutterstock

Boravak astronauta u svemiru može da oštetiti njihov mozak, pokazali su rezultati novog istraživanja, čija je svrha da daju odgovore na pitanja o dugoročnim rizicima budućih svemirskih putovanja.

Krvni testovi svemirskih putnika ukazuju na blago, ali trajno oštećenje mozga i njegovo brže starenje po njihovom povratku na Zemlju, tvrde naučnici sa minhenskog „Ludwig-Maximilians-Universitaet“ (LMU).

Povezane vesti

Studija je objavljena su u oktobru u stručnom časopisu „Jama Neurology“.

Istraživanje je sprovedeno samo nekoliko dana pre nego što je ikona „Zvezdanih staza“ Vilijam Šatner postao posljednji u nizu neprofesionalnih astronauta koji su otputovali u svemir.

Premda će svemirski turizam postati luksuzan biznis rezervisan za bogataše, čini se da se upozorenje stručnjaka o potencijalnom oštećenju mozga odnosi samo na duže boravke u svemiru, a ne i na nekoliko minuta koliko ih u bestežinskom stanju provedu korisnici usluga novih svemirskih kompanija poput „Blue Origin“, s kojom je u svemir otputovao i Šatner.

Istraživači veruju da je jedan od mogućih uzroka oštećenja mozga tokom putovanja u svemir upravo bestežinsko stanje koje ometa protok krvi iz područja glave, za koje se veruje da  vremenom rezultira povećanjem pritiska u cerebrospinalnoj tečnosti.

I prethodne studije su pokazale da duža putovanja u svemir ne samo da utiču na smanjenje mišićne mase i kostiju, već i na promene na mozgu astronauta, ali se nije znalo da li je taj proces štetan.

Kako bi to saznali, lekari sa „LMU“, dr Piter cu Alenburg i dr Aleksander Čoker su, u saradnji sa švedskim i ruskim kolegama proučili krv petorice ruskih kosmonauta koji su na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) proveli pet i po meseci.

Istraživanje je pokazalo da se broj nekih proteina karakterističnih za starenje i oštećenja na mozgu znatno povećao odmah po povratku iz svemira, a to se posebno odnosilo na prvu nedelju nakon povratka.

Da bi se rizici za svemirske putnike sveli na minimum za vreme dugotrajnih misija, poput putovanja na Mars, „neophodno je da se sprovedu sveobuhvatnije studije  koje za cilj imaju preventivne mere koje će omogućiti da ne dođe do povećanja pritiska u području glave“, rekao je dr Alenburg.

Fenomen zbog kog duži boravci u svemiru rezultiraju promenama na mozgu već dugo je poznat kao neurookularni sindrom (Sans), potvrdio je i Jens Džordan, direktor Instituta za svemirsku medicinu Nemačkoga svemirskog centra.

Ali studijom još nije pojašnjeno da li rezultiraju promene na mozgu i fizičkim ograničenjima za obolele: „Biomarkeri u krvi još nam ne govore ništa o mogućim kliničkim bolestima“.

Prema rečima Džordana, svemirske agencije NASA i EA rade na protivmerama. Između ostalog, njihovi naučnici istražujuda li bi od pomoći mogla da bude centrifuga sa veštačkom gravitacijom za svemirske putnike.

Trenutno se sprovodi i istraživanje o delotvornosti negativnog pritiska u donjoj polovini tela kada je posredi mokrenje.

„Ovo je jedan od medicinskih izazova svemirskih letova“, rekao je Džordan.

Stručnjaci su analizirali krv astronauta pre i neposredno nakon leta u svemir i ponovo nakon nedelju dana i opet nakon tri nedelje.

Da bi se bolje razumela povezanost dužeg boravka u svemiru sa mogućim neurološkim oštećenjima, trebalo bi sprovesti dodatna istraživanja na većoj grupi učesnika, zaključuju naučnici.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare