Kako da znamo da li pijemo dovoljnu količinu vode?

Zdravlje 30. jun 202116:00 4 komentara
Shutterstock

Tokom leta posebno se trudimo da pijemo dovoljno vode, međutim, ono na šta retko obraćamo pažnju jeste prekomeran unos tečnosti uopšte, a to može da bude jednako opasano kao i dehidratacija.

Prekomerna hidratacija može da dovede do intoksikacije vodom. To se događa kada količina natrijuma i drugih elektrolita u vašem telu postane previše razređena i izaziva stanje hiponatremije u kom nivo natrijuma postaje opasno nizak.

Povezane vesti

Natrijum je važan elektrolit koji deluje kao „telesni čuvar“ koji reguliše gde se voda raspoređuje po telu i koliko se šalje u bešiku. Iako je relativno neobično postići intoksikaciju vodom, to se može dogoditi ako nadmašite ono što vaše telo može da izlučiti.

Kada osoba konzumira prekomernu količinu vode i ćelije u mozgu počnu da bubre, a pritisak u lobanji raste, to predstavlja prve simptome intoksikacije vodom, koji uključuju: glavobolju, mučninu i povraćanje.

Teži slučajevi intoksikacije vodom mogu da imaju ozbiljnije simptome, kao što su: pospanost, mišićna slabost ili grčevi, povišen krvni pritisak, dvostruki vid, konfuzija i otežano disanje, navodi Healthline.

U težim slučajevima, intoksikacija vodom može da izazove napade, oštećenje mozga, komu, pa čak i smrt.

Prema brojkama citiranim u istraživanjima, bubrezi mogu da eliminišu oko 20 do 28 litara vode dnevno, ali ne mogu da uklone više od 0,8 do jedan litar vode za sat vremena.

Da bi se izbegla hiponatremija, važno je ne unosite veću količinu vode od one koju bubrezi mogu da prerade.

Autori istraživanja izveštavaju da se simptomi hiponatremije mogu razviti ako osoba popije od tri do ćetiri litra vode u kratkom periodu, iako ne daju određenu vremensku procenu.

Prema jednom izveštaju slučaja vojnici su razvili simptome nakon što su konzumirali najmanje dva litra vode za sat vremena.

Za početak je najbolje da procenite koliko je telu u proseku potrebno vode. Mnogi od nas se fokusiraju na određeni broj čaša dnevno kako bi postigli zadovoljavajući nivo hidratacije, međutim, on svakodnevno varira u zavisnosti od vremena, ishrane, aktivnosti i unosa ostalih napitaka pored vode. Zbog toga količinu vode koju pijete bi trebalo da prilagodite tome kako ne biste preterali.

Jedan od najjednostavnijih načina da podesite svoje navike je da prestanete da gledate na hidrataciju kao na praksu usmerenu na vodu i umesto toga fokus prebacite na tečnost uopšte.

Tečnost ne dolazi samo iz vode, već iz bilo kog napitka koji pijete, kao i iz mnogih namirnica. Otprilike 20 odsto dnevnog unosa tečnosti obično dolazi iz hrane, a ostatak iz pića, smatraju stručnjaci sa klinike Mejo.

Gotovo svaki napitak može da pomogne zadovoljenju dnevnih potreba za tečnošću, uključujući i kafu. Međutim, pića koja nikad ne doprinose vašoj hidrataciji su alkohol i energetska pića.

Alkohol dovodi do toga da vaše telo gubi više tečnosti nego što je dobija od samog napitka, dok energetski pića sa dosta kofeina mogu da sadrže toliko kofeina da deluju i kao diuretik.

Tokom toplog ili vlažnog vremena, potreba vašeg tela za vodom može da se poveća, međutim, pored želje za rashlađivanjem i hidratacijom bitno je da ne preterujete.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare