Kovid-19 kod oporavljenih osoba može da podstakne stvaranje autoantitela

Zdravlje 04. jan 202213:15 > 15:30 2 komentara
Shutterstock

Mesecima nakon oporavka od infekcije virusom SARS-CoV-2, oporavljene osobe mogu da imaju povišene nivoe antitiela koja greškom mogu da napadaju sopstvene organe i tkiva, čak i kad je reč o pacijentima koji su imali blage simptome ili ih uopšte nisu imali, pokazalo je novo američko istraživanje. 

Naučnici sa Instituta „Cedars-Sinai“ u Los Anđelesu ustanovili su da infekcija virusom koji prouzrokuje kovid-19 može da podstakne imunski odgovor koji traje i nakon početne infekcije i oporavka pacijenata, čak i ako nisu imali teški oblik bolesti. Rezultate istraživanja objavili su u stručnome časopisu „Journal of Translational Medicine“.

Kada se neko zarazi virusom ili drugim patogenom, organizam oslobađa proteine koje nazivamo antitelima, a ona su tu da bi otkrila strane supstance koje će sprečiti da napadnu ćelije organizma, ali u nekim slučajevima u organizmu se proizvode autoantitela koja vremenom mogu da napadnu sopstvene organe i tkiva.

Istraživači sa Instituta „Cedars-Sinai“ su ustanovili da osobe koje su preležale infekciju virusom SARS-CoV-2 imaju širok raspon autoantitela i do šest meseci nakon što su se potpuno oporavile.

Povezane vesti

I pre ove studije naučnici su znali da teški slučajevi kovida-19 mogu u tolikoj meri da opterete imunski sistem da počnu da se stvaraju takozvana autoantijela. Ovo je prvo istraživanje koje ne ukazuje samo na prisutnost povišenih autoantitela nakon blage ili asimptomatske infekcije, već ukazuje i na njihovu postojanost tokom vremena.

Autoantitela su antitela koja organizam stvara na sopstvene antigene. Imunski sistem razlikuje tuđe antigene od sopstvenih i deluje samo na tuđe.

Ali katkad se imunska reakcija razvija i protiv sopstvenih antigena, pri čemu mogu da nastanu različite autoimune bolesti, na primer sistemski eritemski lupus, reumatoidni artritis, miastenija gravis…

„Ova nam saznanja pomažu da objasnimo šta kovid-19 čini tako jedinstvenom bolešću“, rekla je dr Justina Fert-Bober, naučnica na Odeljenju za kardiologiju Instituta „Cedars-Sinai“ i koautorka studije.

U studiji je učestvovalo 177 zdravstvenih radnika s potvrđenim dokazima o preležanoj infekciji kovidom, koji su se od te bolesti oporavili pre nego što su vakcine bile dostupne.

Znanstvenici su uporedili njihove uzorke krvi sa uzorcima uzetim od zdravih ljudi pre pandemije.

Pokazalo se da su svi učesnici sa potvrđenom infekcijom SARS-CoVom-2 imali trajna autoantitela, uključujući i ona koja mogu da prouzrokuju hronične upale i opovrede zglobova, kože i nervnog sistema (lupus, reumatoidni artritis).

Neka od autoantitela koja smo otkrili povezana su sa autoimunim bolestima koje obično češće pogađaju žene nego muškarce, ali u ovoj studiji sz muškarci imali veći broj povišenih autoantitela od žena.

„S jedne strane ovi rezultati su paradoksalni s obzirom na to da su autoimuna stanja obično češća kod žena“, rekla je dr Fert-Bober i dodala je da je to „istovremeno donekle očekivano s obzirom na to da znamo da su muškarci osetljiviji na najteže oblike kovida-19.“

„U uobičajenim okolnostima ne bismo među ispitanicima očekivali tako raznoliku formaciju povišenih autoantitela koja kod nekih ostaju povišena čak do šest meseci nakon potpunog kliničkog oporavka“, rekla je naučnica Suzan Čeng i dodalla da „još ne znamo koliko će dugo, i nakon šest meseci, antitela ostati povišena i/ili rezultirati bilo kakvim većim kliničkim simptomima. Važno je pratiti razvoj stanja kod pojedinaca“.

Čeng i njene kolege istražuju da li su povišena autoantitela povezana sa simptomima od kojih pate osobe sa dugotrajnim kovidom i planiraju da prouče i nivoe autoantitela nakon zaraze novijim sojevima virusa.

Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare