Naučnici: Skoro nigde na Zemlji nema bezbednih nivoa zagađenja vazduha

Shutterstock

Prva svetska studija otkrila je da skoro nigde na Zemlji nema stalno bezbednih nivoa zagađenja vazduha.

Studija, koju je vodio Univerzitet Monaš u Australiji, otkrila je da je samo 0,001 odsto svetske populacije bilo izloženo niskom nivou zagađenja vazduha 2019. godine, globalno, 70 odsto je premašilo bezbedne granice, piše Science alert.

Povezane vesti

Zagađenje vazduha prouzrokuje oko osam miliona smrtnih slučajeva svake godine. Sićušne čestice manje od 2,5 mikrometara, poznate kao PM 2.5, mogu da napadnu disajne puteve i krvne sudove, prouzrokujući moždane udare, karcinom pluća i bolesti srca.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) postavila je bezbednosni prag za dnevnu izloženost PM 2.5 čestica na 15 mg/m3, ali je između 2000. i 2019. godine prosečni nivo zagađenja vazduha širom sveta bio više nego dvostruko veći od granice, kada je iznosio 32,8 mg/m3.

Ova studija je prva koja pokazuje promenu dnevne izloženosti zagađenju vazduha na globalnom nivou tokom nekoliko decenija. Podaci su izvučeni iz 5.446 stanica za praćenje u 65 zemalja.

Istočna Azija je imala najgore zagađenje vazduha tokom ovog dvodecenijskog perioda, sa prosečnom godišnjom izloženošću PM 2.5 česticama od 50 mg/m3, a zatim slede južna Azija (37,2 mg/m3) i severna Afrika (30 mg/m3).

Regioni sa najnižim zagađenjem vazduha PM 2.5 česticama tokom dve decenije bili su Australija i Novi Zeland (8,5 mg/m³), ostali regioni u Okeaniji (12,6 mg/m³) i južna Amerika (15,6 mg/m³).

Zagađenje vazduha se smanjilo u Evropi i Severnoj Americi između 2000. i 2019. godine, ali se povećalo u južnoj Aziji, Australiji i Novom Zelandu, Južnoj Americi i na Karibima.

Ovaj vid zagađenja imao je sezonski obrazac. U severoistočnoj Kini i severnoj Indiji, korišćenje fosilnih goriva za grejanje domova dovelo je do najvećeg zagađenja vazduha tokom zime. Ali suprotan obrazac primećen je na istočnoj obali Severne Amerike, gde je PM 2.5 dostigao vrhunac u letnjim mesecima.

Istraživači su rekli da su požari i peščane oluje u vezi sa klimatskim promenama takođe mogli da doprinesu zagađenju vazduha u jugoistočnoj Australiji 2019.

„Ova studija pruža duboko razumevanje trenutnog stanja zagađenja vazduha i njegovog uticaja na zdravlje ljudi“, kaže Juming Guo, istraživač kvaliteta vazduha sa Univerziteta Monaš.

On je dodao da „sa ovim informacijama, kreatori politike, zvaničnici javnog zdravlja i istraživači mogu bolje da procene kratkoročne i dugoročne zdravstvene efekte zagađenja vazduha i razviju strategije za ublažavanje zagađenja vazduha“.

Uticaj na zdravlje ljudi

Zagađenje PM 2.5 česticama nastaje prilikom sagorevanja fosilnih goriva, izbog izduvnih gasova automobila, požara, ali i zbog upotrebe peći na gas.

Kada udišemo ove sitne čestice, one prolaze kroz sluznicu pluća. To može da izazove upalu, dovede do pogoršanja astme i hronične opstruktivne bolesti pluća.

Otrovne čestice mogu da prodru i u krvne sudove, prouzrokujući njihovu upalu, a kod nekih ljudi može da dovede i do moždanog udara. One mogu da dovedu do stvaranja ugrušaka koji oštećuju srce ili mozak.

Ovaj rad je objavljen u The Lancet Planetari Health.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare