Onkofertilitet i šansa za potomstvo: Zamrzavanje ćelija od sada na teret RFZO

Zdravlje 04. feb 202310:41 1 komentar
Pixabay.com/ StockSnap

Jedna od najvećih strepnji svakog čoveka, pre svega mladih osoba, ukoliko oboli od raka, jeste hoće li se hemoterapija odraziti na njihovu plodnost. Zamrzavanje reproduktivnih ćelija, jedina im je nada da će se, nakon onkoloških terapija, ostvariti kao roditelji.

Dobra vest je to da će zamrzavanje polnih ćelija i embriona za obolele od malignih bolesti biti omogućeno na teret redovnog zdravstvenog osiguranja već od ovog meseca, kako je najavljeno iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO).

Pročitajte još:

Pravo na zamrzavanje pre početka lečenja imaće žene do 40 godina, odnosno muškarci do 50 godina, ukoliko nemaju dete ili dete u postojećoj zajednici. Prethodno moraće da imaju mišljenje stručnog konzilijuma koji daje daje procenu rizika od onkofertiliteta. Nakon toga se muškarac ili žena odlazi se na Komisiju za vantelesnu oplodnju u neki od kliničkih zdravstvenih centara po mestu prebivališta radi dobijanja saglasnosti za zamrzavanje polnih ćelija, najavili su iz RFZO.

„Do sada je preventivno zamrzavanje polnih ćelija bilo samo u vidu samofinansiranja, osim u Vojvodini gde je zamrzavanje jajnih ćelija omogućeno preko Programa očuvanja plodnosti. Takođe, parovi koji ulaze u proces vantelesne oplodnje mogu da zamrznu svoj biološki materijal na teret RFZO i sa rokom čuvanja do pet godina. Od velikog je značaja i mogućnost zamrzavanja polnih ćelija kod žena i muškaraca obolelih od malignih bolesti, jer će jedan broj pacijenata nakon uspešnog lečenja biti u mogućnosti da na ovaj ostvari potomstvo“, kaže doktorka Božana Stepanov, specijalista ginekologije i akušerstva, supspecijalista steriliteta i fertiliteta.

Pojedina istraživanja su pokazala da je mera očuvanja plodnosti onkoloških pacijenata veoma efikasna, jer je oko 60 procenata žena koje su zamrzle jajne ćelije, uspele da se ostvare kao majke, nakon lečenja.

„Ipak, maligne bolesti su kompleksna oboljenja u čijoj osnovi leže genske abnormalnosti i poremećaj imunog sistema. Neophodan je multidisciplinarni pristup u kojem su hirurg, onkolog, akušer perinatolog, pedijatar neonatolog, kao i medikalni onkolog koji se bavi hemoterapijom i psiholog. Uvek kada se ovo oboljenje otkrije, prioritet ima lečenje pa tek ako ono bude uspešno i bolest stabilna može se razmišljati o trudnoći“, objašnjava doktorka Stepanov.

Žene u svetu već sa 18 godina zamrzavaju svoje jajne ćelije, jer žele da se obrazuju i grade karijeru, a da pritom ne brinu da će postati majke, ukoliko to čine u određenim godinama.

Kome se preporučuje

· Kada žena ili muškarac čekaju na početak lečenja nekog onkološkog oboljenja.

· Kada žena ili muškarac iz nekog razloga moraju odložiti roditeljstvo.

· Profesije koje mogu da utiču na zdravlje i plodnost, kao što je težak fizički rad, rad u hladnom, uticaj toksičnih supstanci i hemikalija, izloženost zračenju i dr.

· Onima koji se bave rizičnim sportovima ili profesionalnim vojnicima.

· Porodična rana menopauza u anamnezi žene

· Maloletna lica mogu iz medicinskih razloga da zamrznu svoj biološki materijal, uz saglasnost roditelja ili staratelja.

Poslednjih godina i sve više muškaraca „social freezing“ ili zamrzavanje vlastitih polnih ćelija doživljaja kao neku vrstu „polisu osiguranja“ plodnosti. Novi alarm za zamrzavanje genetskog materijala donela je i pandemija koronavirusa. Neka istraživanja su pokazala da se nakon preležane infekcije koronavirusom smanjuje broj polnih ćelija, što je dodatni pritisak na ljude koji žele da se dobiju potomstvo.

Na našim prostorima ova procedura je i dalje tabu.

„Jako je važno da mlade ljude edukujemo o reproduktivnom zdravlju i to u vidu kontinuiranih edukacija u školama, a mlade žene i muškarce da uputimo kako da provere svoju plodnost i da ih upoznamo kako možemo da im pomognemo u planiranju reprodukcije. Mogućnost zamrzavanja polnih ćelija – jajnih ćelija kod žena i spermatozoida kod muškaraca, predstavlja u današnje vreme bitnu pomoć, prvenstveno u lečenju neplodnosti, ali i pomoć i revolucionarnu metodu u regulaciji i planiranju plodnosti, naročito kod žena“, naglašava dr Božana Stepanov.

Ono što posebno brine jeste da postoji sve veći broj mladih žena sa smanjenom ovarijalnom rezervom ili „siromašnim jajnicima“, te su ove mlade žene već sa 30 godina kandidantkinje za donaciju jajnih ćelija, i koja je konačno kao procedura zaživela u našoj zemlji.

„Zbog ove zabrinjavajuće činjenice, zajedno sa koleginicom dr Zoricom Crnogorac još 2021. godine uputili smo Inicijativu Ministarstvu zdravlja da se jednom u dve godine, u okviru preventivnih pregleda, ženama koje imaju 25 i 35 godina proveri aktivnost jajnika i antimilerijan hormon. Smatram da bi ovo trebalo da bude naredna mera države. Cilj je da se otkriju one žene koje imaju vrlo nisku ovarijalnu rezervu, odnosno smanjenu plodnost, te da se zatim upute u centre koji se bave dijagnostikom i lečenjem steriliteta, kako bi im se na vreme pomoglo, kako u kasnije ne bi imale nekoliko postupaka vantelesne oplodnje , često neuspešnih, ili morala na donaciju“, naglašava doktora.

Doktorka dodaje i da su predložile i zamrzavanje polnih ćelija na teret RFZO, kod mladih žena sa niskom ovarijalnom rezervom. Dugoročno to bi dalo benefite i uštede RFZO u vidu eventualnog smanjenja brojeva osoba koje se upućuju na navtelesnu oplodnju (VTO) i sada na donaciju.

Preporuka – do 35. godine života

Ukoliko se žena ili muškarac odluči na ovaj korak, preporučuje se da se to uradi do 35 godine života. Naravno mogu doći u bilo kojoj životnoj dobi, ali moraju računati sa tim, da neće zamrznuti ćelije najboljeg kvaliteta.

„Biološki gledano, rok upotrebe zamrznutih ćelija je neograničen, jer se materijal čuva u specijalnim kanisterima koji sadrži tečni azot, i na temperaturi od – 196 stepeni. Preživljavanje polnih ćelija varira od 60-80%, u zavisnosti od spretnosti embriologa koji rukuje njima prilikom obrade, mediuma koji se koriste za zamrzavanje, kao i načina skladištenja i čuvanja istih“, navodi doktorka Stepanov.

Što se tiče sigurnosti ove metode, dosadašnje studije, pokazuju da deca rođena prethodnim zamrzavanjem jajnih ćelija nemaju povećanu stopu urođenih mana u odnosu na opštu populaciju. Takođe, nije utvrđeno da da su povećane komplikacije u trudnoćama dobijenim zamrzavanjem jajnih ćelijama.

Kako to izgleda u praksi

Jako je važno da se prvo dobro informišite o samoj proceduri kod svog izabranog ginekologa, te da proces uradite SAMO u centrima koji se bave vantelesnom oplodnjom.

Korak drugi: pre same procedure i žene i muškarci moraju da prođu određene preglede, da urade urađene briseve (gljivice i bakterije), testove krvi na hepatis A, B, C i HIV, genetsko testiranje kako biste osigurali da je zamrznut materijal „zdrav“ i jednog dana spreman za upotrebu.

Korak treći: kod muškaraca je taj proces jednostavniji, u smislu da je dovoljno da se ostavi uzorak koji se, u zavisnosti od količine samog uzorka kao i broja i kvaliteta spermatozoida, zamrzava pomoću određenih medijuma, tečnosti koje sadrže krioprotektante, jedinjenja koja čuvaju ćelije od stvaranja kristala vode u samim ćelijama, koji bi mogli da im naštete ili pak da ih unište.

Korak četvrti: Kod žena je proces malo zahtevniji i može da se radi na dva načina – prvi je da žena, u zavisnosti od svog hormonskog statusa, prima hormonsku stimulaciju uz vođstvo ginekologa, koji prati broj i razvoj folikula na jajnicima (koji sadrže jajne ćelije), i koji odluči kada je pravo vreme za vađenje jajnih ćelija. U zavisnosti od broja ćelija koje žena želi da zamrzne, ona može ovaj postupak da ponovi onoliko puta koliko smatra da treba.

Korak peti: može da se podvrgne i spontanom ciklusu, što samo po sebi duže traje jer tada se ne prima hormonska stimulacija. U ovom slučaju treba imati na umu da se u spontanim ciklusima dobije više od dve – tri ćelije, a u najvećem broju slučajeva samo jedna.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare