Pacijentkinja: Imala sam metastazu na jetri i plućnoj maramici, sada je nestala

Zdravlje 14. apr 202213:20 > 13:26 17 komentara
Shutterstock

Ovih dana navršava se tačno dve godine od kada su savremene terapije za rak pluća stavljene na listu lekova o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Time su, nakon višegodišnje borbe udruženja pacijenata i lekara, savremeni lekovi postali dostupni i pacijentima u Srbiji. Zahvaljujući toj odluci, više stotina pacijenata obolelih od raka pluća dobilo je mogućnost da se leči, živi i radi, jer se danas sa rakom pluća uz pomoć novih lekova, može gotovo normalno živeti.

Sprovedeno je i istraživanje o kvalitetu života ljudi sa ovim karcinomom. O tome smo razgovarali sa Đurđinom Jovanović iz Udruženja „Punih pluća“ i Natalijom Samardžić, načelnicom dnevne bolnice Klinike za pulmologiju KC Srbije.

Jovanovićeva je jedan od prvih pacijenata koji je primio, pre dve godine, ove lekove. Kaže da dve godine prima imunoterapije. „Pre imunoterapija bila sam u četvrtom stadijumu bolesti, imala sam više promena u desnom plućnom krilu. Imala sam metastaze na svim segmentima jetre i metastaze na plućnoj maramici. Nakon dve godine, 5. maja će biti tačno dve godine, izveštaj sa poslednjeg skenera je jedna promena na desnom plućnom krilu, metastaza nema ni na jetri ni na plućnoj maramici i ta promena će, nadam se, biti uspešno tretirana krajem avgusta ili početkom maja X nožem“, navela je sagovornica N1.

U ime svih pacijenata koji primaju imunoterapije hoću da kažem, da su one zaista trenutno najsavremeniji lek za lečenje karcinoma pluća, a istraživanja su pokazala da se 95 posto pacijenata izjaznilo da se mnogo bolje osećaju otkad primaju imunoterapiju i da vode jedan pristojan i normalan život, navela je Đurđina Jovanović.

Na pitanje šta se promenilo u njenoj svakodnevici od kada je počela da prima nove lekove, kaže da se jednostavno vratila normalnom životu i da sve svakodnevne aktivnosti radi kao i svaki zdrav čovek. „Ja idem na posao, perem, peglam, kuvam, sve što i rade zdravi ljudi. Sa rakom pluća se sada može mnogo kvalitetnije živeti, a cilj terapije i jeste da se od ove bolesti napravi hronično oboljenje i da mi sa tim možemo da živimo normalno, kao i drugi ljudi koji imaju neko drugo oboljenje“, navela je sagovornica N1.

Doktorka Natalija Samardžić kaže da je pre tri decenije mogućnost lečenja bila ograničena na primenu hemoterapije, odnosno primenu citatoksičnih lekova. U to vreme ukupno preživljavanje pacijenata je bilo od 10 do 12 meseci, a kvalitet života je bio značajno narušen, jer je rizik od pojave neželjenih toksičnih efekata bio značajno viši, navodi ona, Kako kaže, tokom godina dolazi do razvoja novih saznanja, tako da se razviju inovativni lekovi – takozvana molekularna i biološka terapija i imunološka terapija.

Poslednje decenije je napravljena prava revolucija na tom planu i od 2011. počinju da se uvode prvi lekovi na pozitivnu listu RFZO, a poslednje dve godine su proširene granice, uvođenjem više lekova iz oblasti molekularne terapije i uvođenjem imunološke terapije u prvu liniju lečenja pacijenata sa metastatskom bolešću kod nesitnoćelijskog karcinoma, dodaje dr Samardžić.

„Mi sada imamo pacijente koji žive više od šest, sedam godina, baš kako se i ovo udruženje naziva – punim plućima, potpuno funkcionalni u svojim i profesionalnim i ličnim aktivnostima“, naglasila je doktorka.

A šta mora da se poboljša?

Čak 75 posto pacijenata u istraživanju, kaže doktorka, su prepoznali (kao ono što mora da se pobooljša) potrebu ranog skrininga, dijagnostike kada su najbolje šanse za uspešno lečenje pacijenata.

„Na drugom mestu, 50 odsto pacijenata, je favorizovalo dostupnost primene molekularne i imunološke terapije u većem obimu dostavljanja raspoloživih lekova, na trećem mestu je ubrzavanje dostupnosti bitnih dijagnostičih procedura kao što je skener grudnog koša i bronhoskopija, to je izjavilo oko 30 posto pacijenata. Ono što mi je izuzetno milo, to je da su pacijenti su u 25 odsto sluičajeva prepoznali potrebu edukacije medicinskog kadra, doktora i medicinskih sestara i tehničara, jer su oni na primarnom nivou zaštite i prva su linija koja treba da prepozna problem i uputi pacijente na dalju dijagnostiku“, zaključila je doktorka Samardžić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare