Vakcina kompanije Fajzer/Bajontek stvorila je najsnažniji imunosni odgovor organizma na kovid-19 od ukupno četiri vakcine koje su testirane u sklopu studije koja je pokazala da su osobe vakcinisane Sinofarmom možda najpodložnije infekciji, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u časopisu "Cell Host and Microbe".
Naučnici su uporedili imunosni odgovor organizma kod osoba vakcinisanih Fajzerovom, Sinofarmovom, AstraZenekeninom i Sputnjik V vakcinom, a studija je sprovedena u julu na 196 u potpunosti vakcinisanih osoba u Mongoliji, gdje su korišćene sve četiri vrste vakcina, što je retkost, piše Bloomberg.
Nivo neutrališućih antitela na SARS-CoV-2 uveliko su varirale u svakoj od četiri grupe vakcinisanih.
“Relativno niskom” koncentracijom antitela rezultiralo je vakciniisanje Sinofarmom i Sputnjikom V, srednji nivo koncentracije antitela razvili suvakcinisani AstraZenekom, a najveći broj antitela nastao je nakon primene vakcine Fajzer-Bajontek, pokazala je studija.
Razlozi nastalih razlika u imunosnoj reakciji organizma nakon vakcinisanja pomenutim vakcinama sada su predmet intenzivnog istraživanja stručnjaka.
Ono će verovatno uključivati faktore poput količine aktivnog sastojka u svakoj dozi vakcine, kao i interval između davanja prve i druge doze, napisali su autori studije u kojoj su učestvovali naučnici sa Univerziteta Stanford, iz Udruženja Onom i Nacionalnog centra za zoonotske bolesti u Ulan Batoru.
I varijacije u načinu na koji su vakcine primenjivane mogle su da imaju određenu ulogu u dobijenim rezultatima.
Ali Ruski fond za direktna ulaganja (RDIF), koji je učestvovao u razvoju ruskoe vakcine i koji je zadužen za njenu međunarodnu distribuciju, tvrdi da su poređenja efekata vakcina manjkave s obzirom na to da je između primene doze Sputnjika V i merenja količine antitela prošlo više vremena nego kod drugih vakcina.
RDIF ističe i da su osobe koje su vakcinisane Sputnjikom V bile u proseku 10 godina starije od onih koje su primile ostale vakcine.
Rezultati su pokazali da su osobe vakcinisane Sinofarmovom vakcinom, koji su u vreme istraživanja činili 89,2 posto odraslih vakcinisanih osoba u Mongoliji, kao i manji broj osoba vakcinisanih Sputnjikom V ili AstraZenekom, mogli da budu podložniji koronavirusu zbog već postojećih bolesti, rekli su autori.
Oni su istakli da će u daljnjoj kontroli širenja pandemije kovida u Mongoliji i u svetu biti potrebne dodatne javnozdravstvene intervencije, poput buster doza vakcina, ali i potencijalno „jače“ i efikasnije vrste vakcina.
Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare