
Premijera dokumentarnog filma "Ne u mojoj zemlji: litijumska dilema u Srbiji" u Evropskom parlamentu u Briselu izazvala je interesovanje domaće javnosti i pre prvog prikazivanja. Najavljeni su protesti, ali i debata posle prikazivanja filma.
Promocija dokumentarnog filma „Ne u mojoj zemlji: litijumska dilema u Srbiji“ reditelja Stajna fan Barlea (Stijn van Baarle) urađenog u saradnji sa Institutom u Levenu u Belgiji biće održana u sredu u zgradi Evropskog parlamenta u Briselu.
Kako je najavljeno, u debati koja će uslediti nakon premijere filma, učestvovaće poslanik liberala iz belgijskog Rinju (Renew) Ivan Verugstrat, nemačka poslanica Hildegard Bentele iz Evropske narodne partije, Marijanti Babić iz kompanije Rio Sava/Tinto, Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije i Aleksandar Matković sa Instituta ekonomskih nauka u Beogradu i narodni poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta.
Grupa građana Srbije okupljenih u organizaciji “Palac gore” najavila je protest zbog prikazivanja ovog filma.
„Evropski parlament će biti domaćin debate o prednostima i manama rudarenja litijuma od strane kompanije Rio Tinto u Srbiji. Međutim, ovaj događaj, povezan s promocijom dokumentarnog filma na ovu temu, izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s nepristrasnošću i transparentnošću,” naveli su u organizaciji „Palac gore“.
Zbog toga su pozvali „međunarodne ekološke aktiviste, branioce ljudskih prava, dijasporu iz Srbije i sa Balkana, kao i zabrinute građane Evrope, da učestvuju u mirnom protestu protiv pristrasne reprezentacije srpskog pokreta protiv litijuma u ovom dokumentarnom filmu, kao i šireg problema eksploatacije litijuma na štetu zajednica, ekosistema i demokratije“.
Jedan od učesnika debate Aleksandar Matković koji je prošlog leta dobijao i anonimne pretnje smrću, a nazivan je tada i „ekološkim teroristom“ zbog protivljenja otvaranju rudnika litijuma i bora u dolini Jadra, odbio je da učestvuje u snimanju filma, jer na osnovu informacija koje je dobio, radi se o dokumentarcu u kojem je, kako kaže, Srbija predstavljena „kao neka vrsta nazadne zemlje u kojoj postoje ruski agenti koji se bore protiv litijuma“, o čemu je pričao i u jednom intervjuu pred polazak u Strazbur.
„Litijumska dilema“
U zvaničnoj najavi, film je prikazan kao potraga za odgovorima „može li se Rio Tintu verovati da će poštovati najstrože standarde? Da li je Srbija samo rudarska kolonija EU, koja žrtvuje svoju životnu sredinu da bi bogati Evropljani mogli da voze prevelika električna vozila ili je ovo? Da li je u pitanju (pro)ruske kampanje hibridnog ratovanja koja je osmišljena da ometa težnje Srbije za članstvo u EU“?
„Ovaj dokumentarac se bavi litijumskom dilemom Srbije, sa više glasova iz doline Jadra, Beograda i Brisela, u pozadini zastrašivanja, konfuzije, nepoverenja i duboko usađenih istorijskih emocija. Pripremite se”, stoji u najavi filma.
Protest povodom filma biće održan u sredu, 5. februara, u 13 časova na platou Luksemburg, ispred Evropskog parlamenta u Briselu. Okupljenima će obratiti troje poslanika Evropskog parlamenta iz redova Levice – Karola Rakete iz Nemačke, Katarina Soarez Martins iz Portugala i Jonas Hojestet iz Švedske, Zlatko Kokanović iz „Ne damo Jadar“ i Aleksandar Matković iz Instituta ekonomskih nauka u Beogradu.
Iz organizacije „Palac gore“ navode da je „sporni dokumentarni film naišao na žestoke kritike stručnjaka zbog selektivnog prikazivanja narativa i pogrešnog predstavljanja glasova onih koji se protive rudarskom projektu Jadar„.
„U trejleru dokumentarca, ključni stavovi aktivista, lokalnih zajednica i nezavisnih naučnika namerno su izostavljeni, dok su istovremeno prikazani u kontekstu moguće povezanosti s ruskom propagandom. Rudarska korporacija je potom predstavljena kao žrtva kampanje dezinformacija. To će dovesti do debate koja je snažno pristrasna u korist korporativnih interesa. Ovo iskrivljuje stvarnost ekoloških i društvenih posledica rudarenja litijuma i instrumentalizuje prestižnu istraživačku instituciju u Leuvenu. Sve ovo rezultira gušenjem suprotstavljenih stavova i legitimisanjem štetnih eksploatacionih praksi“, upozoravaju u ovoj organizaciji.
Oni podsećaju da, kako navode, Srbija i dalje ima niske standarde u oblasti zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i upravljanja i ne uspeva da sprovede neophodne reforme za zaštitu svoje okoline i zajednica.
„Napredak zemlje ka članstvu u EU ostaje zaustavljen, pri čemu je Poglavlje 27 o zaštiti životne sredine i klimatskim akcijama u zastoju zbog stalnih problema s regulatornim sprovođenjem i korporativnim uticajem na donošenje politika. Odbacujemo ovaj pokušaj manipulisanja javnim mnjenjem i pozivamo na istinski transparentnu i poštenu debatu – onu koja uključuje glasove lokalnih zajednica i onih koji se bore za zaštitu životne sredine u Srbiji“, kažu u organizaciji „Palac gore“ u pozivu na protest.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare