Ni zakonska zaštita ne čuva najvišu tačku Vojvodine od gradnje

Radarski centar “Samoš” nalazi se decenijama na istom mestu sa ciljem odbrane od grada. Njime upravlja Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).

Međutim, zbog planirane vetroelektrane, odnosno negativnog uticaja vetroturbina na radarske sisteme, planira se izmeštanje na zaštićeno područje Vršačkih planina, upozoravaju iz Ekološkog centra "Stanište" jedne od 32 organizacije koje se protive ovoj izgradnji.

Planira se izgradnja vetroelektrane "Samoš" sa oko 150 stubova i vetroturbina. Iz "Staništa" navode da je skupština Vojvodine krajem 2024. godine donela odluku o izradi izmena prostornog plana područja posebne namene “Vršačke planine”.

"Stvari se ubrzavaju"

"Cilj ove odluke je stvaranje uslova za izgradnju meteorološkog radara na Guduričkom vrhu, sa saobraćajnicom i pratećom infrastrukturom. Sredstva za izradu izmene plana obezbeđuje privredno društvo "Wind park Samoš” iz Novog Sada. Nažalost stvari se ubrzavaju, pošto je za sredu 17. septembar zakazan javni uvid u nacrt izmena prostornog plana posebne namene "Vršačke planine", poručuju iz Staništa.

Oni kažu da je prema podacima koje su dobili od od RHMZ, planira se "380 kvadratnih metara građevinske površine, sa trafostanicom i čelično-rešetkastim tornjem, osnove 64 kvadratna metra, visine 30 metara sa kupolom u kojoj je radarska antena, zatim pristupni put, širine 3,5 metara, dužine 6300 metara, od Malog Središta do Guduričkog vrha; paralelno sa putem i rov za elektro i optičke kablove".

"Tražimo da Skupština AP Vojvodine stavi van snage Odluku o izradi izmena i dopuna PPPPN "Vršačke planine" objavljene u Službenom listu APV broj 57/2024", poručuju iz Staništa.

Ovu inicijativu podržavaju: "Pošumimo Vojvodinu" koju čini 25 članica, zatim Planinarski klub "Železničar" Vršac, Sportsko udruženje "Ami" Vršac, udruženje ljubitelja starina "Feliks Mileker" Vršac, POLEKOL – organizacija za političku ekologiju Beograd, udruženje "Akvila" Bačka Palanka, pokret "Odbranimo našu okolinu – Védjük meg környezetünket" Senta, Ekološki pokret Odžaka.

RHMZ: Posle Fruške gore nema boljeg mesta u Vojvodini

U odgovoru na pitanja N1 u RHMZ su rekli da sa stanovišta radarske meteorologije lokacija Gudurički vrh, pored Fruške gore, najbolja lokacija za meteorološki radar u Vojvodini.

"Ona omogućava nesmetano radarsko osmatranje celokupnih 360 stepeni prostora oko nje, bez stalnih odraza i smetnji. Sa nje se idealno radarski osmatraju sve vrste padavina, svi rodovi oblaka i meteoroloških nepogoda kako u celoj Vojvodini, tako i u centralnoj Srbiji južno od Save i Dunava”, smatraju u RHMZ.

Oni tvrde da je meteorološki radar uređaj bezbedan za zdravlje ljudi i prirode i kao takav nema negativan uticaj na životnu sredinu. Podsećaju da su u Republici Srbiji meteorološki radari prisutni od 1967. godine, na više od 15 lokacije i da nigde nije zabeležen negativan uticaj na životnu sredinu.

“Samo u Vojvodini su meteorološki radari na lokacijama Kraljeva stolica na Fruškoj gori, Bajši kod Bačke Topole i Samoš od 2001. godine bez uticaja na životnu sredinu, naročito u nacionalnom parku Fruška gora. Lokacija Gudurički Vrh je najbolja lokacija za meteorološki radar, tako da nema bolje", zaključuju iz RHMZ.

Zakon kaže da ne može

Vršačke planine su zaštićeno područje prirode od 2022. godine. Zakon o zaštiti prirode propisuje da se u zaštićenim područjima svi načini korišćenja moraju usaglasiti sa zaštitom prirode.

Na Guduričkom vrhu proglašena je zaštita prvog i drugog stepena, pa takva izgradnja nije zakonita, a nije ni moguća bez ozbiljnog uništavanja prirode.

U prvom stepenu zabranjena je izgradnja objekata i saobraćajnica, a u drugom izgradnja je ograničena na objekte za “potrebe upravljanja zaštićenim područjem, održivog pašarenja, gazdovanja šumama i održavanja postojeće infrastrukture”.

Prema Guduričkom vrhu iz Malog Središta postoji samo zemljani šumski put, za prolaz terenskog vozila.

U Srbiji je pod zaštitom oko 810 hiljada hektara, što je oko devet odsto državne teritorije. Po podacima sa sajta Protected Planet, Srbija je na 39. mestu od 40 evropskih država po postotku državne teritorije pod zaštitom prirode. Prosek u Evropskoj uniji iznosi 25 odsto. Nacionalnim programom zaštite životne sredine predviđeno je da 10 odsto bude pod zaštitom do 2012. godine, a 12 odsto do 2020. godine.

N1 je poslao pitanja gradu Vršcu koji organizuje Javni uvid, zatim Skupštini i vladi Vojvodine i Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.