Oglas

Pritisak porastao, pa zakazana onlajn sednica: Da li vlast izbegava građane po pitanju izmeštanja radara?

VRŠAC shutterstock_689624107.jpg
Shutterstock/Slobodan Kunevski

Odlučeno je da javna rasprava o postavljanju meteorološkog radara u zaštićenoj zoni Vršačkih planina bude održana onlajn čime se, kako navode aktivisti, pokušava umanjiti jak uticaj javnosti. On je bio toliki da se sa zahtevima aktivista složila i skupštinska većina grada Vršca, iako je to suprotno onome što zastupa Pokrajina.

Oglas

Javna onlajn rasprava povodom potencijalnog izmeštanja radara na Gudurički vrh planirana je za 9. oktobar u Novom Sadu. Sednica će biti održana elektronski, s početkom od 11 časova. Pravo učešća imaju samo oni koji su podneli primedbe, dok ostali građani mogu da gledaju prenos na sajtu youtube stranci Agencije za prostorno planiranje.

Ovakvim održavanjem sednice, kako smatraju brojna lokalna udruženja koja su protiv ideje izmeštanja radara, želi se smanjiti jak uticaj javnosti. Podsetimo, radi se o pokušaju izmeštanja metereološkog radara sa Samoša u opštini Kovačica, na zaštićeno područje Gudurički vrh iznad Vršca.

Sukob grada Vršca i Pokrajine

Uticaj je bio toliki da je, na poslednjoj sednici lokalne skupštine, većina koju prevodi Srpska napredna stranka (SNS), kako kažu aktivisti iz Vršca - "od reči do reči" usvojila predlog koji su oni predstavili jula ove godine, a to je da Skupština AP Vojvodine obustavi dalje postupke za izmeštanje radara.

Oglas

Iz ekološke organizacije "Stanište" za N1 ističu da su do sada dve javne rasprave održane isključivo "elektronski" – za projekte "Beograd na vodi" i "EXPO".

"Izuzetan slučaj"

"To što je ovaj postupak svrstan u te "izuzetne slučajeve" pokazuje da je pritisak građana Vršca bio veoma veliki, da vlasti sada izbegavaju suočavanje sa građanima. Takođe, pokazuje i da je vlastima veoma stalo da svoj plan izguraju i to što pre, da neće odustati, bez obzira na kršenje zakona, uništavanje prirode i veliko protivljenje Vrščana", navode iz "Staništa".

Oglas

Oni kažu da se informacija o javnom uvidu može naći na veoma neuočljivom mestu sajta Agencije za prostorno planiranje.

Dragomir Ristanović iz organizacije RERI, koji prati ovaj slučaj, kaže za portal N1 da elektronski pristup javnoj sednici jeste inovacija koja poseduje potencijal za inkluzivnijim i širim učešćem javnosti, međutim, ovaj pristup ne može se smatrati svrsishodnim ukoliko se primenjuje za račun onemogućavanja javnosti da sednici pristupi.

"To su osobe koje ne poseduju računar ili elektronski uređaj kojim bi ispratili tok sednice, nemaju pristup internetu, nemaju sopstvenu mejl adresu, nemaju nikakav, ili imaju nedovoljan nivo poznavanja rada na računaru ili softverima i platformama putem kojih se prati tok sednice ili usled bilo kakvih drugih smetnji nisu u stanju da digitalnim putem pristupe sednici", kaže Ristanović.

On dodaje da je nacrt pomenutih izmena oglašen na javni uvid u skraćenom postupku koji je trajao svega 15 dana i ne uključuje rano učešće javnosti. Zapaženi su i brojni proceduralni propusti, nezakonitosti i nelogičnosti sadržine pomenutih izmena.

Oglas

"Propratna dokumentacija plana nije objavljena uz oglas, poput zaključka Vlade, Izveštaja RHMZ, Uslova nadležnih institucija, Studije izvodljivosti dislokacije, niti postoji spisak korišćene dokumentacije", navodi Ristanović deo zamerki.

Onlajn sednice ni za vreme korone

U "Staništu" podsećaju da ni za vreme korone javne sednice komisije za planove nisu se održavale preko interneta, već uvek "uživo" i "po pravilu u sedištu lokalne samouprave", kako je bilo propisano pravilnikom o sadržini i postupku izrade prostornih planova.

Kako kažu, izmenama pravilnika od maja ove godine, omogućeno je da se javne sednice održavaju "po pravilu u sedištu nosioca izrade planskog dokumenta", a u "izuzetnim slučajevima, kada postoji velika zainteresovanost javnosti, sednica se može održati elektronski".

Oglas

"Mnogi propisi su poslednjih godina izmenjeni tako da se učešće javnosti u odlučivanju oteža, ograniči, da građani odustanu. Izmenama pomenutog pravilnika, umesto da učešće javnosti bude olakšano, u praksi vlasti čine sve da povećaju kontrolu i diskriminaciju učesnika, kako bi mogli udobno da krše zakone”, navode iz Staništa za N1.

Burna sednica i protest u Vršcu

Na nedavno završenom javnom uvidu u izmenu Prostornog plana u Vršcu bilo je burno. Veliki broj Vrščana je došao kako bi iskazao neslaganje sa idejom. Građani su u ponedeljak, 6. oktobra, održali protest u Vršcu kako bi još jednom poslali poruku i Vladi Srbije i Pokrajinskoj vladi u Novom Sadu.

U toku je pokušaj izmeštanja metereološkog radara, a razlog je planirani privatni vetropark na Samošu gde se nalazi meteo radar čije turbine negativno utiču na radarske sisteme. Zbog toga je krajem 2024. godine Skupština Vojvodine donela odluku o izradi izmena prostornog plana područja posebne namene "Vršačke planine". Odluka je objavljena u Službenom listu APV broj 57/2024.

Oglas

Gudurički vrh je zaštićeno prirodno dobro i na njemu po Zakonu nije moguće graditi. Ipak, na njemu je planirano 380 kvadratnih metara građevinske površine, sa trafostanicom i čelično-rešetkastim tornjem, osnove 64 kvadratna metra, visine 30 metara sa kupolom u kojoj je radarska antena, zatim pristupni put, širine 3,5 metara, dužine 6.300 metara, od Malog Središta do Guduričkog vrha. Paralelno sa putem i rov za elektro i optičke kablove.

RHMZ: Najbolja lokacija

U odgovoru na pitanja N1, jedan od incijatora ove izmene Republički hidrometereološki zavod Srbije (RHMZ) naveo je da je, sa stanovišta radarske meteorologije, lokacija Gudurički vrh, uz one na Fruškoj gori, najbolja lokacija za meteorološki radar u Vojvodini.

"Ona omogućava nesmetano radarsko osmatranje celokupnih 360 stepeni prostora oko nje, bez stalnih odraza i smetnji. Sa nje se idealno radarski osmatraju sve vrste padavina, svi rodovi oblaka i meteoroloških nepogoda kako u celoj Vojvodini, tako i u centralnoj Srbiji južno od Save i Dunava", smatraju u RHMZ.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, nadležan za sprovođenje Zakona o zaštiti prirode, u odgovoru za N1 je naveo da "procedura izrade planske dokumentacije, po Zakonu o planiranju i izgradnji ne spada u ingerencije ovog Zavoda".

N1 je pisao još gradu Vršcu, Skupštini i Vladi Vojvodine, ali odgovore nismo dobili.

U Samošu 142 stuba, investitor još nepoznat?

Planirano je da u vetroparku budu 142 stuba, a ukupna snaga da bude 923 MW. Za vetropark u Samošu projektno-tehničku dokumentaciju je izradila firma AAEC Energy consulting iz Novog Sada, dok investitor nije naveden. Inače, ova firma bila je navedena kao investitor kada je Nacrt plana bio na ranom javnom uvidu prošle godine. AAEC Energy consulting je, prema podacima sa APR-a, u stopostotnom vlasništvu firme Arhitektura atelje iz Žablja, a zakonski zastupnik novosadske firme je Lazar Lazendić, koji je ujedno i vlasnik firme iz Žablja.

Prema pisanju sajta Energija Balkana, Lazendić je i direktor projekata holandske kompanije WV-International u Srbiji, koja je početkom godine prodala projekte vetroparkova Alibunar 1 i 2 kineskom proizvođaču vetroturbina SANY renewable energy. Ranije se pominjala informacija da je AAEC Energy consulting ujedno i investitor preko firme "Wind park Samoš" iz Novog Sada u vlasništvu Lazara Lazendića. Takođe se pominje da je pravi investitor kineska firma. Zona za izgradnju vetrogeneratora obuhvata poljoprivredne površine na području do 30 km u prečniku, u delovima opština Kovačica i Alibunar.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama