Ristić: Nigde u Evropi nije planirano kopanje litijuma u poljoprivrednim područjima
Profesor beogradskog Šumarskog fakulteta Ratko Ristić je kazao da nigde u Evrpi nije planirano kopanje i prerada litijuma u poljoprivednim područjima, poput projekta "Jadar" u Srbiji.
On je za Radio televiziju Vojvodine (RTV) kazao i da su prerada litijuma i formiranje deponija ono što je "najopasnije".
Diskusije o projektu "Jadar" u Srbiji, u kojima se pominju potencijalni rudnici od Velike Britanije preko Nemačke do lokaliteta u Francuskoj i u Portugaliji, ocenio je kao manipulacije.
"To je predmet ozbiljnih manipulacija od strane onih koji zagovaraju projekat (Jadar)", kazao je on.
Naveo je da "prvo treba znati" da od svih lokacija koje je novinarka pomenula da se, kako je naveo, u Austriji zaista planira kopanja rude sa litijumom "ali neće biti prerade".
"Ono što se iskopa biće tovareno na železnicu do prve luke i brodovima prevoženo do Saudijske Arabije gde će biti prarada rude i tamo će se formirati deponije", tvrdi on.
Upitam da li tvrdi da je prerada ono što je ovde (Srbiji) najopasnije, on je odgovorio potvrdo: "Prerada i formiranje deponija".
"Imamo projekat u Gornjoj Rajni i tu se radi o ekstrakciji litijuma iz podzemnih voda", kazao je.
Rekao je da ima i jedan rudnik na granici Češke i Slovačke i da je to stari srednjevekovni rudnik kalaja sa formatiranim podzemnim tunelima.
Dodao je da je pronašao materijale da će tu biti usitnjena ruda i da će se izdvajanje litijuma raditi pomoću "nekih specijalnih magneta" i da "nema hemije".
Naveo je da se u Engleskoj radi "o ekstraciji litijuma zajedno sa rudinijumom i... iz podzemnih voda" i da tu, kako je ukazao, "opet nema hemije".
Kazao je da je pominjan i rudnik u Portugaliji te dodao da je bio tamo ali da, kako je naveo, "tu nema nikakvog rudnika".
"Imamo samo priču o tome da će se nešto rudariti u naseljenim mestima iz kopnenih rezervi u Evropi, a u toku su u Francuskoj protesti protiv plana eksplatacije iz kopnenih rezervi", kazao je.
Reagovanje Rio Tinta
Kompanija Rio Tinto podsetila je profesora Ristića da postoje desetine litijumskih projekata, uključujući postrojenja za preradu litijuma, koja su planirana u Nemačkoj, Francuskoj, Portugalu ali i u Finskoj, u urbanim područjima ili u blizini zaštićenih zona.
Britanska kompanija Savannah Resources dobila je pozitivnu procenu uticaja na životnu sredinu za projekat Barozo na severu Portugala, u području u kom se meštani tradicionalno bave poljoprivredom i pčelarstvom i deo je Nacionalnog parka Peneda-Geres i mreže Natura 2000, tvrde iz Rio Tinta i dodaju da kompanija planira da izgradi četiri rudnika otvorenog kopa.
Kako dodaju, podsećaju profesora Ristića da u svetu već rade litijumski rudnici sa procesnim postrojenjima, poput rudnika Greenbushes u Australiji koji se nalazi tik uz istoimeni grad u kome se, u gusto pošumljenom okruženju, uz rudarstvo uspešno realizuju poljoprivredne aktivnosti, a naročito uzgoj vinove loze. „Jadar“ bi bio podzemni rudnik, što omogućava da se poljoprivreda neometano odvijana površini. .
Za izjavu profesora Ristića dalje da su prerada litijuma i formiranje deponija ono što je „najopasnije“ kažu da nije izneo ni jedan dokaz. Nijedan postojeći niti budući izvor javnog vodosnabdevanja ne bi se koristio za preradu minerala jadarita, niti za zadovoljenje potreba Projekta „Jadar“ za vodom. Projekat „Jadar“ ni na koji način neće smanjivati dostupnost ili uticati na kvalitet voda postojećih rezervi i izvora, dodaju. Proces prečišćavanja vode je, kako navode, projektovan u skladu sa Strategijom upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije, zakonodavstvom Republike Srbije i propisima Evropske unije. Ključna komponenta strategije upravljanja površinskim vodama Projekta „Jadar“ je da nema ispuštanja voda bez prethodnog prečišćavanja, kažu iz ove kompanije.
Rio Tinto tvrdi da bi sistem skladištenja otpada uključivao bi "najsavremeniji sistem za praćenje kvaliteta vazduha, vode i zemljišta kako bi se osiguralo da su potencijalni uticaji na životnu sredinu svedeni na minimum". Kažu da se predviđena lokacija deponije otpada nalazi se izvan plavnog područja i da bi "otpad višeslojnim izolacionim oblogama bio odvojen od zemljišta, čime bi se sprečilo da evenualne procedne vode iz otpada ugroze podzemne vode i zemljište".
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare